GOVOR DR. GRANIĆA U GENERALNOJ SKUPŠTINI UN

NEW YORK, 17. prosinca (Hina) - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Mate Granić, koji boravi u višednevnom posjetu SAD, u srijedu je oko 16.00 sati po njujorškom vremenu govorio u Generalnoj skupštini UN. Najviše je tijelo svjetske organizacije, u sklopu svojeg 37. zasjedanja raspravljalo o izvješću Visokog komesara UN za izbjeglice o pitanjima izbjeglica, povratnika i raseljenih osoba, te o humanitarnim pitanjima. Potpredsjednik hrvatske Vlade na početku je upozorio da "unatoč stalnih napora međunarodne zajednice i rezolucija Vijeća sigurnosti UN, brutalna srpska agresija na BiH, zajedno s procesom 'etničkog čišćenja' i dalje ugrožava tisuće Muslimana i Hrvata u većem dijelu BiH." "Eskalacija brutalne srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu izravno prijeti sigurnosti Republike Hrvatske", nastavio je dr. Granić. "Novi val izbjeglica širi se preko granica Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Teret koji preuzima Republika Hrvatska, pružajući utočište ljudima koji traže azil, krajnje je težak, a i mnogim zemljama s razvijenijim gospodarstvom bilo bi skoro nemoguće s tim se nositi. Nova srspska osvajanja još više povećavaju problem, dovodeći izbjegličku krizu do ruba nekontrolirane eksplozije koja može imati nepredvidve učinke na europsku sigurnost i stabilnost." Dr. Granić je podsjetio da "u ovom trenutku Republika Hrvatska zbrinjava 265.000 prognanih osoba iz Hrvatske (uglavnom iz "ružičastih zona" i područja pod zaštitom UN), 35.000 izbjeglica iz Srbije (uglavnom Hrvata iz Vojvodine i s Kosova) i više od 450.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska je, prema tome, pružila utočište za više od 750.000 prognanih osoba i izbjeglica. Osim toga, oko 60.000 izbjeglica iz Hrvatske još uvijek je u inozemstvu, uglavnom u Madžarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Sloveniji. Troškovi zbrinjavanja tako velikog broja prognanika i izbjeglica koje Republika Hrvatska mora izravno plaćati približno dostižu iznos od 100 milijuna dolara mjesečno. Ukupni troškovi za prognanike i izbjeglice u Republici Hrvatskoj dosegli su iznos od milijardu dolara, od kojih je 550 milijuna dolara potrošeno samo na izbjeglice." Nakon ovih podataka, potpredsjednik Vlade RH je upozorio da međunarodna zajednica uopće nije izravno novcem pomagala Hrvatskoj da riješi ovaj problem. "Unatoč našim očekivanjima, osnovni ciljevi Vanceova plana još nisu ispunjeni", nastavio je dr. Granić. "Premda su prošla četiri mjeseca odkako je Vijeće sigurnosti usvojilo Rezoluciju 769, koja odnosi se na kontrolu međunarodnih granica Republike Hrvatske, gotovo ništa na tom planu nije učinjeno. Republika Hrvatska je potpuno svjesna poteškoća s kojima se susreće UNPROFOR u svoj plemenitoj zadaći provedbe Vanceova plana. Nelegalne kninske vlasti zajedno sa 'specijalnom srpskom policijom' predstavljaju glavnu prepreku za normalizaciju odnosa u područjima pod zaštitom UN. Stoga, mada mi pozdravljamo neupitne uspjehe UNPROFOR-a, još uvijek smo svjedoci ubijanja nevinih ljudi i njihovog protjerivanja iz područja pod zaštitom UN. Da naglasim, unatoč nazočnosti UNPROFOR-a, nekoliko tisuća Hrvata silom je protjerano iz svojih domova u područjima pod zaštitom UN. Blokada glavnih puteva u tim područjima stvara dodatne probleme, da i ne spomenem vitalne probleme poput Masleničkog mosta, brane na Peruči, nalazišta nafte Đeletovci, koji još uvijek čekaju rješenje. Nema sumnje da je povratak prognanika i izbjeglica temelj Vanceova plana. Stoga smo ozbiljno zabrinuti potpunim nedostatkom napretka u postizanju tih ciljeva, što je dodatni razlog za rastuće socijalne napetosti u Republici Hrvatskoj. Pozdravljam vrlo mali napredak koji je napravljen u sektoru Zapad, ali, unatoč tome, ukupni rezultati u povratku prognanika i izbjeglica u 'ružičaste zone' i UNPA, još uvijek su negativni." Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić na kraju je zaključio: "1. Usprkos mnogim pozivima za pomoć koje je Republika Hrvatska opetovano upućivala međunarodnoj zajednici, do sada nije primljena izravna financijska potpora za troškove smještaja prognanika i izbjeglica. Međutim, usuđujemo se nadati da će najave financijske potpore od UNHCR-a i Europske zajednice ubrzo postati stvarnost. 2. Republika Hrvatska je već tražila brzu, potpunu i konzistentnu provedbu svih rezolucija koje se odnose na krizu na području bivše Jugoslavije. To se posebice odnosi na rezolucije Vijeća sigurnosti broj 743, 749, 762, 769, 771 i 770. Htio bih ponoviti ono što je predsjednik Tuđman rekao u pismu upućenom glavnom tajniku UN Butrosu Galiju, naime, da da je došlo vrijeme da se proširi mandat UNPROFOR-u, tako da bi uključivao mogućnost uporabe sile u provedbi relevantnih rezolucija, što bi omogućilo postupnu reintegraciju okupiranih područja Republike Hrvatske u njezin pravni i gospodarski sustav. 3. Republika Hrvatska u potpunosti podržava i spremna je pružiti pomoć da se uspostave logori za izbjeglice u samoj Bosni i Hercegovini. U skladu s točkom 17. Rezolucije 787 Vijeća sigurnosti, UNHCR, glavni tajnik UN i ICRC aktivno ispituju vrlo složeno pitanje uspostavljanja "zona sigurnosti" u Bosni i Hercegovini. Htio bih vam ukazati na političke, vojne i humanitarne aspekte i implikacije toga pitanja. Doista postoji realna mogućnost da bi takva područja sigurnosti potakla daljnje "etničko čišćenje" i prema tome mogla smanjiti izglede za pronalaženje konačnih političkih rješenja. 4. Mjere koje su poduzete na međunarodnoj političkoj razini s ciljem zaustavljanja rata u Bosni i Hercegovini pokazale su se nedjelotvornima. Usudio bih se, stoga, reći da bi zaključkom ovog sastanka trebalo dati poticaj međunarodnoj zajednici da poduzme djelotvornije dodatne mjere usmjerene k istom cilju. U slučaju da srpska agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu ne bude zaustavljena, prema najgorim scenarijima, moglo bi se očekivati još 100.000 do 500.000 izbjeglica iz te zemlje", zaključio je dr. Granić. (Hina) fp 172330 MET dec 92