SERVIS POSEBNIH NASLOVA RASPRODAJA

Nadnaslov: NATO rasprodaje svoju imovinu Naslov: Pst, oš' kupit' vojnu bazu? Pitaj NATO... Podnaslov: Niti će Disney graditi novi zabavni park na bivšim sovjetskim poligonima, niti će Japanci podizati sjajne tvornice, ali bez dodatnih prihoda NATO bi se mogao naći u situaciji da više ne može uzdržavati ni smanjenu vojnu infrastrukturu baza i komunikacija u Europi. Piše: Nicholas DOUGHTY, Reuter BRUXELLES - Iznajmljuju se ili prodaju: NATO-ova uzletišta, pomorske baze, poligoni za lansiranje raketa, skladišta, višak postrojenja nastao otkako je neprijatelj neočekivano nestao sa svjetske scene. A vlasnik vapi za gotovim novcem. I drži da bi njegova ponuda mogla odgovarati industriji. Kako se vojni budžet zapadnih zemalja stanjio više no ikada prije, Sjevernoatlantski savez ne može si više priuštiti održavanje ogromne infrastrukkture baza i komunikacija kojima je raspolagao za hladnoga rata. Danas razmišlja o tome da s privatnom industrijom podijeli neka od svojih postrojenja. "Hajde da se zajedno koristimo našim vojnim ulaganjima; koja bi inače mogla postati neopoziv gubitak kako za NATO tako i za javni ili privatni sektor", rekao je glavni tajnik Saveza Manfred Woerner na nedavno održanoj konferenciji o tom pitanju u Bruxellesu. Znači li to možda da će Disney uskoro izgraditi novi zabavni park na bivšim sovjetskim poligonima za obuku vojnika u Istočnoj Njemačkoj, ili će japanske korporacije prigrabiti skladišta i stare baze te na njima podići blistave tvornice? Odgovor je vjerojano NE, kažu dužnosnici NATO-a. Međunaslov: "Kvaka 22" "Ne radi se o zlatnom rudniku", kaže Herbert van Foreest, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za pitanja infrastrukture. Jer većina će ugovora sadržavati i jednu "kvaku", ubačenu na zahtjev vojske koja brine o budućim sukobima. Kvaka je u tome da može izbiti neočekivana kriza i NATO zatraži nazad svoje vlasništo, pa se mora i osigurati da će ga nazad i dobiti. Vojska zapravo strahuje da bi u općoj rasprodaji NATO mogao ostati bez svojih vitalnih dobara. Iako Varšavski pakt i SSSR više ne postoje, NATO drži da treba raspolagati sasvim pristojnom obranom u slučaju nove krize. "Osobito strahuju, da bi u jednom raspuštenim bazama bilo doslovno nemoguće ponovo uspostaviti NATO-vu infrastrukturu, bude li potrebno", kaže se u dokumentu koje je pripremilo američko ministarstvo obrane i predočilo na konferenciji u Bruxellesu. Međutim, bez nekih dodatnih prihoda NATO bi se mogao naći u situaciji da više ne može uzdržavati ni smanjenu infrastrukturu baza, komunikacija i druge opreme potrebne za podržavanje vojnih operacija u budućnosti. Međunaslov: S koje strane pušu vjetrovi novih sukoba? Vojnici danas rade popis mjesta, mnoga od njih u blizini 'linije Hladnog rata' u Središnjoj Europi, koja se mogu "brisati" - dakle postati područja koja bi se mogla dijeliti s industrijom ili čak potpuno prodati. No izbor nije nimalo lak. "Prijetnja po sigurnost NATO-a u budućnosti može doći s bilo koje strane, sa Srednjeg Istoka, iz Rusije, odakle god hoćete", kaže jedan dužnosnik. "Tako da baza koja se danas čini beskorisnom može za pet ili deset godina bili nenadoknadiva". Kad vojska NATO-a jednom odluči što više nije potrebno zadržati, Savez će uskladiti prodaje i iznajmljivanja s ministarstvima obrane zemalja članica. Jedan od pozitivnih učinaka bio bi taj što mjesno stanovništvo u tom slučaju ne gubi posao nakon zatvaranja baze. Jer u Njemačkoj, posljedice zatvaranja američkih baza bile su dramatične za gospodarstvo nakon što su tisuće osoba izgubile zaposlenje. Industrija pak u ovo vrijeme sporog gospodarskog rasta ili recesije mora znati može li slobodno raspolagati novim postrojenjima. Prihvati li "kvaku" da bi ih NATO u hitnim slučajevima mogao oduzeti, industrija će tražiti da se u ugovor unese i dodatna klauzula prema kojoj je NATO dužan svome civilnom partneru nadoknaditi gubitak ili izgubljeni prihod, kaže Van Foreest. "U tom bismo slučaju takav bi nas ugovor stajao kao sv. Petra kajgana", rekao je on. (Hina) dr 161548 MET dec 92