KESS PREPORUČA VIJEĆU SIGURNOSTI DA PITANJE UKIDANJA EMBARGA NA UVOZ ORUŽJA I "DALJE SMATRA VAŽNOM TEMOM"

UVOZ ORUŽJA I "DALJE SMATRA VAŽNOM TEMOM" STOCKHOLM, 15. prosinca (Hina) - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji prihvatili su, nakon dužeg usaglašavanja kompromisnu rezoluciju o bivšoj Jugoslaviji. Sporno je bilo pitanje o ukidanju embarga na uvoz oružja u Bosnu i Hercegovinu, a prihvaćena je formulacija kojom "ministri u vezi s pozivom nekih zemalja da Ujedinjeni narodi razmotre ukidanje embarga Vladi Bosne i Hercegovine na uvoz oružja podsjećaju na Rezoluciju UN 713 i preporučuju da se taj problem i dalje smatra važnom temom u Vijeću sigurnosti UN"). Među konkretnije zaključke rezolucije o bivšoj Jugoslaviji spada i odluka da predsjedajuća Vijeća KESS-a Margeretha Af Ugglas, zajedno sa "trojkom" (bivši i budući predsjedajući) otputuje u Srbiju prije izbora 20. prosinca da "naglasi srbijanskim vlastima ultimatum s kojim će se suočiti" kao i da što prije posjeti misije KESS-a u bivšoj Jugoslaviji kako bi istaknula njihovu ulogu. Rezolucija o bivšoj Jugoslaviji jasno označava tko je odgovoran za "tragični konflikt" na tom prostoru: najveću odgovornost snose sadašnji vođe Srbije i Crne Gore i srpske snage koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Rezolucija, međutim izbjegava otvoreni poziv na konkretne akcije i u određenim rokovima. Prihvaćanje takve kompromisne rezolucije o bivšoj Jugoslaviji uslijedilo je pošto su se zemlje Europske zajednice pod vodstvom Velike Britanije, a potom i Kanade, te Rusije, opirale određenijem zahtjevu za ukidanje embarga na uvoz oružja. S druge strane, na takvu je rezoluciju ipak pristao i bosanski ministar Haris Silajdžić koji je u ponedjeljak navečer ovako formulirao svoje zahtjeve: Prvo, ultimatum Srbiji i Crnoj Gori da odmah napuste BiH, drugo, ukidanje embarga bosanskoj vladi na uvoz oružja, treće, ako se to dvoje ne prihvati onda je bolje ne donositi ikakvu rezoluciju i četvrto, ako neka druga rezolucija prođe, Bosna je neće potpisati. Završnim dokumentom Vijeća KESS-a u Stockholmu imenovan je visoki komesar za nacionalne manjine (Max van der Steel) i ustanovljena je funkcija glavnog tajnika KESS-a. Njega će imenovati konsenzusom Vijeća (ministri) na osnovi preporuka visokih dužnosnika i predsjedajućeg KESS-a na razdoblje od tri godine, s produžetkom za eventualno još dvije. U članstvo KESS-a od 1. siječnja 1993. ulaze Češka i Slovačka. Završni dokument također navodi prioritete KESS-a u vezi sa situacijom u baltičkim republikama, Estoniji i Gruziji. Na zatvorenoj sjednici , prije usvajanja rezolucije govorio je i hrvatski ministar vanjskih poslova, prof. Zdenko Škrabalo. On je posebno naglasio dramatičnost situacije s izbjeglicama u Hrvatskoj. Škrabalo je skrenuo pažnju i na alarmantno stanje u zaštićenim UN-zonama u Hrvatskoj. Mirovni plan je blokiran, jer mu se srpski militanti ekstremisti suprotstavljaju. Zahtijevali smo od UN da prodube i prošire mandat UNPROFOR-a kako bi se Vanceov plan mogao u potpunosti provesti. Pozivamo KESS da podupre našu inicijativu u tom problemu od životne važnosti za sigurnost i mir u Hrvatskoj i šire, rekao je Škrabalo. On drži da su rezultati skupa plod kompromisa, posebno o pitanju embarga na oružje bosanskoj vladi. Ali, pozitivno je, ističe hrvatski ministar, čvršće strukturiranje organizacije na čelu s glavnim tajnikom i visokim komesarom za manjine, što će pridonijeti djelotvornosti KESS-a. (Hina) dr 151804 MET dec 92