SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Visoku cijenu kompromisa između Kongresa i Borisa Jeljcina plaća reformatorski ruski premijer Jegor Gajdar Naslov: Jegor Gajdar, simbol gospodarskih reformi u Rusiji Podnaslov: "Prva komunistička vlada nikada nije dugog vijeka, ona mora platiti političku cijenu liberalizacije gospodarstva", tvrdio je Gajdar. Ipak se u to doba nadao da može računati na dvije godine rada. No Jeljcinova briga za stabilnost zemlje žrtvovala ga je mnogo ranije. Piše: Stephane BENTURA, Martine NOUAILLE, AFP MOSKVA - Visoku cijenu kompromisa između Kongresa i predsjednika Borisa Jeljcina, platio je svojim položajem Jegor Gajdar, vršitelj dužnosti ruskog premijera, podnoseći ostavku na svoje dužnosti nakon što je ruski predsjednik odlučio zamjenika premijera Viktora Černomirdina imenovati šefom vlade ne bi li umirio i potpuno zadovoljio centriste Građanske unije. Čim je saznao rezultat glasovanja za imenovanje Černomirdina (721 'za' i 172 'protiv') Gajdar je bez oklijevanja izjavio da podnosi ostavku na svoje dužnosti, te da neće sudjelovati u radu budućeg kabineta što ga Černomirdin treba oformiti narednih dana. "Neću tražiti ni od koga da me slijedi, savjetovat ću im da ostanu", uvjeravao je premijer u ostavci. Naime, članovi mlade ekipe "kamikaza" koji su godinu dana vodili reformu, izjavili su u nekoliko navrata da će svi podnijeti ostavke u slučaju Gajdarova poraza. "To je predsjednikov izbor. Odlučio se na takav potez kako bi obranio stabilnost zemlje", jednostavno je komentirao očito uzbuđen mladi ekonomist obrazlažući svoj odlazak brigom da ne "smeta" novom predsjedniku Vijeća ministara. Međunaslov: Jeljcin žrtvuje dalje Nakon ostavke ministra za informiranje Mihajla Poltoranina u studenom, i nedavnog smjenjivanja državnog sekretara Genadija Burbulisa, Jeljcin se odrekao čak i onoga kojemu se zaklinjao na vječnu vjernost. Kompromis potpisan u subotu između izvršne i zakonodavne vlasti, a priori povoljan za Jeljcina koji se tada još činio sposobnim spasiti Jegora Gajdara, ipak je doveo do Jeljcinova poraza pred Kongresom kojim je upravo majstorski dirigirao predsjednik parlamenta Ruslan Kasbulatov. I dok se još uvijek ne zna kolike će biti stvarne posljedice tog poraza po budućnost reformi u Rusiji, zbog Jeljcinova će neuspjeha narednih dana pasti još jedna žrtva - ministar vanjskih poslova Andrej Kozirjev, u čiju se propast Kasbulatov već zakleo. "Vjerujem da predsjednik nije svjestan posljedica svoje odluke. Moji kolege već napuštaju tabor predsjednika i pridružuju se oporbi", naglasio je Fedor Šelov-Koverdjajev, bivši demokratski zamjenik ministra vanjskih poslova koji je u listopadu podnio ostavku u znak prosvjeda protiv novog kursa u vanjskoj politici. Međunaslov: Sjajan mladi ekonomist Jegor Gajdar je tijekom mjeseci postao simbol novog gospodarskog tijeka u Rusiji. Po prvi puta otkako je 'startala' "šok terapija" prošlog siječnja, mladog i sjajnog ekonomista ruski predsjednik ostavio je na cjedilu, primoran birati između njega i Viktora Čermirdina, predstavnika industrijskog kompleksa. Jegor Gajdar, ekonomist po struci, po uvjerenju je liberal iako mu je otac bio novinar u "Pravdi". Godine 1991. ulazi u rusku vladu kao prvi zamjenik premijera zaduženog za ekonomske reforme, u trenutku kada Boris Jeljcin, usprkos tromosti tadašnje sovjetske vlasti, odlučuje pokrenuti liberalne reforme u Rusiji. Ruski predsjednik čak uspijeva od Kongresa deputata izboriti pravo da samostalno rukovodi vladom. SSSR se raspao, a početkom siječnja "šok terapija" počinje u Rusiji krajnje nepopularnim mjerama - oslobađanjem cijena. Jegor Gajdar, tada star tridesetipet godina, ubrzo postaje simbol i glasnogovornik reformi, osobito pred međunarodnom zajednicom. U lipnju postaje premijer. Međunaslov: "Prva postkomunistička vlada nikada nije dugog vijeka" Ali ubrzo, Gajdar mora pregovarati s lobbyjem "industrijalaca" kojima je važnije subvencionirati tešku industriju, koja je već na rubu bankrota, nego li uzeti kurs velikih financijskih ravnoteža. Stoga u svibnju njegova vlada mora napraviti mjesta za četvoricu predstavnika lobbyja, među njima i Viktora Černomirdina, koji će ga "stajati glave". Najbolniji od svih kompromisa zbio se ovoga ljeta kada je morao prihvatiti da dužnost predsjednika Ruske centralne banke bude povjerena Viktoru Geračenku, bivšem predsjedniku Centralne banke SSSR-a, čije su prvi potezi kao od šale izbrisali šestmjesečne napore za stabilizaciju rublje. Sve više osporavan od strane oporbe u Rusiji, mali punašni čovječuljak nije mijenjao svoja uvjerenja, hrabro se suočavajući s neprijateljski raspoloženim parlamentom i bučnim demonstrantima. Mogao je računati na čvrstu podršku međunarodne zajednice koja je u njemu vidjela garanciju da će reforme u Rusiji nastaviti svojim tijekom. Jegor Gajdar nije nikada imao iluzija o svojoj političkoj budućnosti: "prva postkomunistička vlada nije nikada dugoga vijeka, ona mora platiti političku cijenu liberalizacije gospodarstva", tvrdio je od siječnja 1992. godine. Ipak se u to doba nadao da može računati na dvije godine rada. No briga za očuvanjem političke stabilnosti zemlje progutala ga je mnogo ranije. (Hina) fp 152214 MET dec 92