PRVI DAN MINISTARSKOG SASTANKA KESS-A - RASPRAVA

STOCKHOLM, 14. Prosinca (Hina) - Početkom ovog stoljeća vidjeli smo kako smrt i razaranje na Balkanu najavljuju početak rušenja europskog poretka toga vremena. Danas smo ponovo suočeni sa smrću i razaranjem na Balkanu koji prijete cijeloj Europi. Korijeni sukoba na Balkanu mogu se slijediti daleko u prošlost. Ali nitko ne poriče da izravna i očigledna odgovornost za smrt i razaranja u BiH leži na komunističko-fašističkoj reakcionarnoj politici onih snaga koje još vladaju Srbijom. Tom jasnom osudom agresije i njene prijetnje cijeloj Europi otvorio je današnje zasjedanje u Stockholmu švedski premijer Karl Bildt. Švedski je premijer rekao kako "nismo vidjeli kraj povijesti već, naprotiv, njen povratak". On je ustvrdio kako je ugrožen cijeli program izgradnje zajedničke sigurnosti na temeljima zajedničkih vrijednosti. Ako ne možemo djelovati ovdje, gdje ćemo moći? Ako se ne suprotstavimo izazovu sada, kada ćemo stvarno moći? Ako dopustimo da agresija bude nagrađena ovdje, kako ćemo obeshrabriti i odbaciti agresiju negdje drugdje u budućnosti - upitao je Bidlt. Važno je što je švedski premijer prijetnje sa Balkana označio paradigmom za sve izazove današnjoj Europi. Moramo se boriti protiv snage netolerancije, mržnje ili nasilja bilo gdje se pojavile - na ulicama Zapadne Europe, među demagozima u Rusiji ili u brdima Balkana - rekao je Bildt. U raspravi nakon uvodnog dijela zasjedanja razgovaralo se o tri grupe problema: ulozi KESS-a mijenjanju Europe, njegovoj suradnji s međunarodnim organizacijama i djelovanju u regionalnim sukobima. Pod reginalnim sukobima mislilo se ponajprije na Balkan o čemu je na zatvorenoj sjednici referirao lord Owen i predstavnici Austrije i Slovenije. O istoj se temi nastavilo sa radnim ručkom kojemu su prisustvovali samo ministri, među njima i vođa hrvatske delegacije prof. Zdenko Škrabalo. Tamo su uvodne napomene dali ministri Francuske, Norveške i Kanade. Na prijepodnevnoj sjednici jedan od referenata o ulozi KESS-a u europskim promjenama bio je američki državni tajnik Lawrence Eagleburger. Nije mogao a da ne spomene ključan problem bivše Jugoslavije ali mu je to uspjelo a da nigdje izrijekom ne spomene kakvu ulogu u toj drami tko igra. Tako je govorio da "nastavak krvavog nasilja u prijašnjoj Jugoslaviji pokazuje da nemamo luksuz vremena i da bi zapravo mogli izgubiti trku s vremenom sa snagama mržnje i dezintegracije koje ugrožavaju novi demokratski poredak u Europi." Zatim je predložio najhitnije teme za ovaj sastanak i zatražio "čvršće mjere kako bi se preokrenula neodrživa situacija" i onda to objasnio ovako: "mi moramo identificirati izvršitelja zločina protiv čovječanstva u bivšoj Jugoslaviji i imenovati ih te osigurati da budu privedeni pravdi osobno - točno onako kako su to bili Hitlerovi suradnici u Nurnbergu." Tako je Eagleburger uspio dvije stvari: prvo da promovira posljednju američku međuetapu prije vojne intervencije, a to je prijetnja krivcima međunarodnim sudom. Drugo, uspio je da zahtijeva imenovanje krivca a da agresora niti jednom ne spomene. Za razliku od, recimo, britanskog državnog ministra Douglasa Hogga koji je govorio nakon njega i "osudio nastavak nasilja u nekadašnjoj Jugoslaviji a osobito srpsku agresiju u Bosni." (Hina) fp 141747 MET dec 92