ZABRINJAVAJUĆI PORAST OVISNIKA O DROGAMA

ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Hrvatska ima oko 4000 teških ovisnika o heroinu te pet do šest puta više ovisnika o lakšim drogama. Tri posto adolescentske populacije zbog uzimanja droge pokazuje očite znakove nenormalnog ponašanja dok je alarmantno visok postotak djece do 15 godine starosti probao drogu barem jednom, podaci su dr. Slavka Sakomana, šefa Odjela za ovisnosti o drogama Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" i predsjednika Komisije za suzbijanje zlouporabe droge pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Zabrinjavajući podaci --------------------- U prvih devet mjeseci ove godine MUP je zabilježio 15 smrtnih slučajeva zbog prekomjernog uzimanja opijata, dok podaci dr. Sakomana govore o 26 umrlih te i 59 prošle godine. Procjenjuje se da smrtnih slučajeva ima i više jer nisu usuglašeni podaci svih zdravstvenih ustanova i policijskih evidencija. Policija je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila 198 (lani 167) slučajeva neovlaštene proizvodnje i stavljanja opojnih droga u promet te 479 (190) omogućavanja uživanja opijata, podnijela je 437 (197) krivičnih prijava i registrirala 77 (84) provala u ljekarne i druge zdravstvene ustanove. Zaplijenjene su i značajne količine opojnih droga i psihotropnih supstanci u blizu 400 racija ali i uz te zavidne rezultata problem je i dalje u porastu, ističu i dr. Sakoman i policijski djelatnici. Inspektor u Odjelu za suzbijanje organiziranog kriminala MUP-a Republike Hrvatske Marijan Vuzem kazao je da je rat u Hrvatskoj, do prije dvije godine uglavnom tranzitne zemlje, uvelike otežao rad policije na presjecanju 'narko- lanaca' jer je "jedan dio stručnih djelatnika iz raznih razloga napustio službu dok je drugi bio angažiran na obrani domovine". Najugroženiji su, rekao je, Split, Zadar, Zagreb i Rijeka. Droga u Hrvatsku uglavnom dolazi s Dalekog i Bliskog Istoka (Afganistan, Libanon, Turska), a dosadašnji put preko Srbije zamijenjen je onim preko Albanije, Italije i Španjolske. Drugi put je Turska - Bugarska - Mađarska - Hrvatska. Problem usložnjava i pojava većih količina kokaina na domaćem ilegalnom tržištu, kaže inspektor Vuzem te dodaje da uz kadrovske probleme, iako je ove godine osposobljeno pedesetak novih djelatnika za poslove na suzbijanju droga, rad policiji otežava i novi Zakon o krivičnom postupku. Njime je za podnošenje prijave nadležnom organu umjesto dosadašnja tri dana sada predviđeno samo 24 sata. Pravosudne prepreke ------------------- "Fizički se u tom roku ne mogu obaviti sve potrebite radnje pa nam se nerijetko događa da nam posao propadne", naglašava inspektor Vuzem. Dr. Sakoman i inspektor Vuzem imaju prigovor i na rad pravosudnih organa tvrdeći kako se neke osobe, za koje postoje ozbiljni materijalni dokazi da su posjedovale ili preprodavale veće količine droge, "iz neobjašnjivih razloga puštaju iz pritvora nakon dva do tri mjeseca", dok se nerijetko teški narkomani zbog posjedovanja minimalnih količina zadržavaju puno duže. "Ne postoji jasno stajalište kojim bi se protumačio različit pristup pojedincima ali je očito da je riječ o lošoj koordinaciji jer nakon što policija korektno obavi posao stvar zapne između istražnih sudaca i tužilaštva", tvrdi dr. Sakoman. Inače, Hrvatska ima dobar program i doktrinu za spriječavanje ovisnosti o drogama te preko malog broja stručnjaka uspijeva slijediti gibanja na svjetskoj i europskoj razini, ali za samu njihovu provedbu nema gotovo ništa, drži dr. Sakoman. Prije svega, kazao je, potrebna je barem jedna institucija koja bi objedinila aktivnosti operativne provedbe programa na lokalnoj i njezinu koordinaciju na državnoj razini. Kadrovske probleme imaju i u zagrebačkom Centru za liječenje od ovisnosti jer se ionako nedostatan broj od pet stručnjaka koji se bavio ovim problemom sada sveo samo na dvojicu. Ostali su zbog loših radnih i životnih uvjeta otišli u inozemstvo, žali se dr. Sakoman. "Zato ljudi pri vlasti moraju shvatiti da bi ulaganje u stručnjake državu stajalo daleko manje novaca od godišnje potrošnje droge i pljačke", napominje dr. Sakoman pojasnivši da samo registrirani teški ovisnici potroše 700 kilograma heroina godišnje čija je cijena oko 700 tisuća njemačkih maraka. "Međutim, taj se novac čak niti ne ulaže, kao što su to neki skloni vjerovati, u privatno poduzetništvo nego bespovratno završava u međunarodnim narko-kanalima", tvrdi dr. Sakoman. Primitak Hrvatske na sastanku održanom u Strasbourgu krajem prošlog mjeseca u visokostručnu 'Kooperativnu grupu za borbu protiv zlouporabe droge i njezine ilegalne preprodaje' (Pompidou group) donekle će olakšati našim stručnjacima rad na ovom problemu, drži dr. Sakoman. Pompidou group, čiji je stalni korespodent za Hrvatsku dr. Sakoman, osnovalo je Vijeće Europe prije desetak godina i osim epidemiološke skupine kao središnje, ima i stručne skupine za policijski i pravosudni rad. "Sudjelovanjem u radu Grupe nećemo dobiti nikakva izravna materijalna sredstva ali se nadam da će to ipak biti dovoljan signal hrvatskoj državi da u svom interesu to što prije učini", poručuje dr. Sakoman. (Hina) do 120811 MET dec 92