PREDSJEDNIK TUĐMAN RAZGOVARAO S NOVINARIMA KOJI SU POSJETILI DUBROVNIK

DUBROVNIK ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je večeras u Predsjedničkim dvorima skupinu stranih i domaćih novinara nakon njihovog dvodnevnog boravka i razgledavanja dubrovačkog područja. Pozdravljajući nazočne, Predsjednik je, između ostalog, izrazio nadu da su za vrijeme posjeta mogli neposredno vidjeti posljedice rata koji je Hrvatskoj bio nametnut i susresti hrvatske ljude koji su izgubili svoje najdraže ili svoje domove u borbi za obranu hrvatske demokracije i slobode. "Molim vas budite prenositelji istine o Hrvatskoj", pozvao je nazočne novinare dr. Tuđman. Strani i domaći izvjestitelji su se u razgovoru s predsjednikom Tuđmanom zanimali za pismo koje je uputio predsjedniku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, prilikama u Bosni i Hercegovini, provođenju Vanceova plana itd. Odgovarajući na pitanje što Hrvatska može i kani poduzeti ako se ne odgovori na njene zahtjeve navedene u pismu, predsjednik Tuđman je kazao da su ti zahtjevi od životnog interesa za Hrvatsku te da se prema tome očekuje da će UNPROFOR dobiti i nova ovlaštenja kako bi se proveo Vanceov plan, posebno s obzirom na to da su i supredsjedatelji Konferencije o bivšoj Jugoslavije svjesni neprovođenja tog plana. "Što će Hrvatska učiniti, o tome ćemo raspravljati onda kad vidimo što će se u svezi s tim zahtjevima i uopće provedbom Vanceova plana od strane UNPROFOR-a zbiti", rekao je predsjednik Tuđman istaknuvši kako je sveukupna hrvatska politika za političko rješenje krize, "ali da isto tako nismo spremni trpiti nečiju samovolju, jer je neprovedba Vanceova plana na svojevrstan način nastavak agresije na Hrvatsku". Zamoljen da kaže da li Hrvatska ima i vojnih mogućnosti te pripremljen plan ako do kraja mandata UNPROFOR ne obavi svoju zadaću, predsjednik Tuđman je kazao da Hrvatska ima mogućnosti uspostaviti ustavnopravni poredak na čitavom teritoriju. On je dodao kako je i Srpska narodna stranka pozvala srpsko pučanstvo u tim područjima da sudjeluje na izborima za tijela lokalne samouprave i Županijski dom, te da je ovih dana primio neke predstavnike Srba u Hrvatskoj koji se zalažu za normalizaciju odnosa. "No, kad bi bilo potrebno, jasno je da će suverena Hrvatska upotrijebiti sve ono što će biti nužno za uspostavu ustavnopravnog poretka, ali je sasvim sigurno da će Hrvatska ostati dosljedna svojoj politici tj. pokušati izbjeći bilo kakvo nasilje i krvoproliće, a osobito obnavljanje rata", zaključio je dr. Tuđman. Novinare grčke televizije zanimalo je da li je točno da hrvatska Vlada namjerava potpisati sporazum o vojnoj pomoći s Albanijom i Turskom, te kakav je hrvatski stav o Makedoniji, odnosno o nazivu Makedonija. Predsjednik Tuđman je kazao kako prvi put čuje za prijedlog ili nacrt potpisivanja vojnog sporazuma sa Albanijom i Turskom okarakteriziravši ga kao čistu proizvoljnost. Hrvatska je za pronalaženje načina obustave rata, istaknuo je dr. Tuđman, i mirnu normalizaciju odnosa na tlu bivše Jugoslavije. Glede Makedonije predsjednik Tuđman je kazao da tražiti od jednog naroda koji se nacionalno konstituirao pod tim imenom odreknuće tog imena je isto što i tražiti da odustane od svog postojanja kao poseban narod. No, nastavio je, to su problemi Balkana iz kojeg se Hrvatska teško izdvojila i nastojat ćemo principijelno podržavati pravo svakog naroda za samoodređenje, ali je svakako stvar balkanskih zemalja kao i međunarodne zajednice da ne dopusti ratne zaplete i na tom području. Zamoljen da kaže da li je prilikom susreta s Vanceom i Owenom prije dva tjedna na Brijunima došlo do nekog sporazuma ili političkog projekta, predsjednik Tuđman je ponovio da je to bio radni sastanak bez izjava za javnost te da prema tome ne bi bilo fer davati izjave u svezi s tim u odsutnosti Cyrusa Vancea i lorda Owena. Ponovio je kako se raspravljalo o svim problemima vezanim za rad UNPROFOR-a u Hrvatskoj kao i o problemima BiH. On je nadalje kazao kako su supredsjedatelji Vance i Owen tom prigodom izrazili nezadovoljstvo provedbom Vanceova plana te se suglasili glede poduzimanja djelotvornijih koraka. Govoreći o gospodarskim teškoćama u kojima se Hrvatska nalazi kao i o načinima izlaska iz gospodarske krize, predsjednik Tuđman je pojasnio kako su te teškoće proizašle prije svega iz raspada socijalističkog sustava i raspada jugoslavenskog tržišta, a ponajviše zbog posljedica rata, golemog razaranja i okupacije četvrtine hrvatskog područja. No, istaknuo je, i po mišljenju objektivnih inozemnih promatrača čudo je da je Hrvatska unatoč svemu tome i usprkos brojci od 700 tisuća izbjeglica i prognanika, uspjela sve to skupa prebroditi bez velikih neimaština i socijalnih potresa. On je istaknuo pomoć hrvatskog iseljeništva kao i humanitarnu pomoć svijeta, za koju je rekao da je nedostatna. Izrazio je nadu da će i Europa i svijet pa i islamske zemlje nakon što su uvidjeli koliki je teret Hrvatska podnijela pomoći izdašnijim sredstvima za zbrinjavanje velikog broja izbjeglica. Predsjednik Tuđman je iznio mišljenje da je u Hrvatskoj unatoč svim teškoćama u pretvorbi društvenog vlasništva postignuto i više nego u mnogim zemljama koje izlaze iz socijalističkog sustava. "Ovih dana kad će Hrvatska i formalno biti primljena u MMF, a samim time i u Svjetsku i Europsku banku, bit će otvorene i šire perspektive i mogućnosti za pregovore i ulaganja stranih ulagača". Hrvatska će s obzirom na svoj geopolitički položaj i svoje mogućnosti naići na interes Zapadne Europe i Amerike, ali i arapskih zemalja i zemalja Dalekog istoka za ekonomsko i financijsko povezivanje sa srednjom Europom, dodao je predsjednik Tuđman. Novinara New York Timesa je zanimalo mišljenje hrvatskog predsjednika glede vojne intervencije zapadnih sila u BiH, te da li misli da bi to dovelo do rješenja problema u Bosni ili do još oštrijeg sukoba nego što je danas. Predsjednik Tuđman je kazao kako bi upotreba konkretnije sila bila neophodna za zaustavljanje agresije te da su se sankcije pokazale bezuspješnim, da je humanitarna pomoć bila zapravo izlika budući da se nisu poduzimale djelotvorne mjere za sprečavanje rata. Čini mi se, nastavio je dr. Tuđman, da sve ovo što se danas događa i u okviru Zapadnoeuropske unije i Atlantskog pakta dovodi napokon do neizbježnosti vojne intervencije. Predsjednik je ocijenio da vojna intervencija ne bi zahtijevala stotinu tisuća vojnika nego da bi bile dovoljne zračne snage da se slomi nadmoć agresora te da se skrši iracionalnost srpske politike koja misli da može nastaviti agresiju i prkositi čitavom svijetu. Istaknuo je kako su upravo tu srpsku politiku i agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu ohrabrivale neke izjave i mišljenja da do vojne intervencije neće doći, dodavši da je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica poduzme djelotvorne korake da se rat u BiH zaustavi i da ne dođe do njegovog širenja. Glede predstojećih izbora u Srbiji, predsjednik Tuđman je, između ostalog, kazao da je stvar srpskog naroda, ali da je znakovito da se ni jedna stranka u Srbiji ne zalaže za priznanje novonastalih država na tlu bivše Jugoslavije, te da stoga Srbija mora biti prisiljena, tko god bio na njezinom čelu, da svoju politiku usuglasi s politikom suvremenog svijeta u cilju izgradnje europskog i svjetskog poretka, što su jasno izrazili i EZ i SAD. Na novinarsko pitanje da li dijeli mišljenje albanskog predsjednika Berishe koji predviđa opći balkanski rat koji će uključiti na jednoj strani Grčku, a na drugoj Tursku, predsjednik Tuđman je negativno odgovorio, rekavši kako drži da će međunarodna zajednica znati to spriječiti, što potvrđuje i odluka o slanju jednog bataljuna mirovnih snaga u Makedoniju. Predsjednik Tuđman je zamoljen da komentira tvrdnje nekih međunarodnih čimbenika da i Hrvatska traži svoj vlastiti teritorij u BiH na jedan suptilniji način nego Srbija. Predsjednik Tuđman je kazao kako takve optužbe dolaze upravo od onih pojedinaca koji su doživjeli slom svoje politike na tlu bivše Jugoslavije i koji su po svaku cijenu htjeli sačuvati tu Jugoslaviju kao centralističku državu. On je tom prigodom podsjetio na razloge krize i agresije na Hrvatsku ističući kako opstanak i druge Jugoslavije nije bio moguć upravo zbog velikosrpskih imperijalističkih težnji. Ponovivši hrvatski stav glede BiH predsjednik Tuđman je između ostalog naglasio kako je Hrvatska među prvima priznala BiH te da je hrvatski narod u toj republici i na sugestiju iz Zagreba sudjelovao na referendumu na kojem su se Muslimani i Hrvati izjasnili za samostalnu BiH te da se hrvatski narod uz pomoć Hrvatske samoorganizirao i obranio hrvatska područja u zapadnoj Bosni i Hercegovini od srpske agresije. I na pregovorima u Ženevi, nastavio je dr. Tuđman, o rješenju bosanskohercegovačke krize čuli smo izjave Vancea i Lorda Owena da su hrvatski predstavnici upravo ti koji pokazuju najviše spremnosti za demokratsko rješenje, najviše kooperativnosti, čiji su prijedlozi najviše u suglasnosti s pogledima najodgovornijih ljudi angažiranih oko rješavanja krize na tlu bivše Jugoslavije i direktno bosanskohercegovačkog pitanja. Prema tome, kazao je on, pokušaj okrivljavanja Hrvatske što je prije dva tri mjeseca rezultiralo čak i nekakvim prijedlozima da bi se sankcije mogle poduzeti i protiv Hrvatske, nemaju nikakve osnove. Islamske zemlje došle su do zaključka da je Hrvatska bila jedina zemlja koja je stala na stranu BiH u Europi, pružila pomoć njezinoj obrani i podnijela golem teret zbrinjavanja oko pola milijuna izbjeglica iz BiH od kojih je 80 posto Muslimana. Predsjednik Tuđman drži kako i Europa i svijet moraju poduzeti korake koji će dovesti do skandinavizacije ovog područja na Balkanu, kome Hrvatska po svojoj povijesti i kulturi zapravo nikad nije ni pripadala, ali da je zainteresirana da Balkan prestane biti bure baruta i da i to područje bude dio novog svjetskog poretka. On je nadalje kazao kako se BiH može održati jedino kao zajednica triju konstitutivnih naroda te da u teritorijalnom smislu ne trebaju biti samo tri konfederalne jedinice. Sa svoje strane, nastavio je on, Hrvatska je iz geopolitičkih razloga životno zainteresirana za rješenje BiH krize te se zalaže da ona ne postane poprište daljnje imperijalističke srpske politike. Pojašnjavajući stav o trima konstitutivnim jedinicama, predsjednik Tuđman je kazao kako nije mislio na tri samostalne države te da je moguće i takvo, ističući kako je bitno da se postigne sporazum o stvarnoj ravnopravnosti naroda jer je hrvatski narod u BiH za sve vrijeme postanka Jugoslavije trpio ponajviše i ponajdulje pod srpskom hegemonijom ali jednim dijelom i pod majorizacijom Muslimana te da se udio hrvatskog pučanstva tamo smanjio od 25 posto na gotovo 17 posto. Prema tome, zaključio je dr. Tuđman, zaista je i u interesu hrvatskog naroda u BiH kao i u interesu Hrvatske da se u punoj mjeri osigura budućnost tog naroda na tom tlu. Na upit da li se poslije etničkog čišćenja koje su proveli Srbi u Bosni moguće vratiti na staro stanje, predsjednik Tuđman je odgovorio kako će to ovisiti o sveukupnom rješenju. "Posljedice su užasne i teško će ih biti ispraviti, ali s druge strane svijet ne bi smio dopustiti onima koji su to skrivili i počinili zlodjela da ne potpadnu pod udar međunarodnog prava o ratnim zločinima. U UN je pokrenuta inicijativa o utvrđivanju ratnih zločina koju sam i u svom pismu predsjedniku Vijeća sigurnosti podržao, i Hrvatska je spremna da međunarodni sud utvrdi i kazni ratne zločine, zločince na tlu bivše Jugoslavije, rekao je na kraju predsjednik Tuđman. (Hina) mć 122139 MET dec 92