UREDNA OPSKRBA DOMAĆEG TRŽIŠTA ENERGENTIMA DO KONCA GODINE

ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - U Hrvatskoj se do konca ove i početkom iduće godine, usprkos činjenici da se energetska bilanca zemlje ne ostvaruje u planiranim okvirima, ne očekuju ozbiljnije nestašice energenata. Dugoročnije će, međutim, sigurnost opskrbe domaćeg tržišta svim oblicima energije ovisiti poglavito o pripravnosti Vlade da u odrednice energetske politike ugradi i realne cijene domaćih i uvoznih energenata. Stoga bi već pri izradi Energetske bilance za iduću godinu trebalo voditi više računa o financijskim pretpostavkama i realnim izvorima za njezino ostvarenje. To je, među ostalim, zaključeno na današnjoj sjednici Savjeta za energetiku Hrvatske gospodarske komore, na kojoj se raspravljalo o ostvarenju Energetske bilance tijekom 11 mjeseci i procjenama do konca godine. Članovi Savjeta istodobno su upozorili da bi ozbiljnije poremećaje u opskrbi domaćeg tržišta pojedinim energentima moglo izazvati daljnje pogoršanje ekonomskog položaja i likvidnosti energetskih sustava ili pak obustava pogona bilo kojeg većeg elektroenergetskog postrojenja u zemlji. U najtežem je položaju, sudeći prema onome što se čulo na današnjoj sjednici, Hrvatska elektroprivreda. Dugovi tog poduzeća će, prema riječima Danijela Čuljata, direktora Direkcije za ekonomsko-financijske poslove HEP-a, do konca godine realno premašiti 60 milijardi hrvatskih dinara, a sadašnje im cijene električne energije pokrivaju samo 90 posto troškova proizvodnje. HEP je, inače, između siječnja i studenoga ove godine potrošačima isporučio 9.722,1 GWh električne energije, 14,4 posto manje od plana. Time je ipak osigurana uredna opskrba potrošača barem u sjeverozapadnom dijelu razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje. U prosincu će, prema procjenama Dispečerske službe HEP-a, potrošnja struje dosegnuti 1,15 milijardi kWh, odnosno između 32 i 38,5 milijuna kWh na dan. Zahvaljujući dobroj suradnji s Inom i povoljnim hidrološkim prilikama ta bi se potrošnja trebala pokriti vlastitim izvorima. Inine su rafinerije pak, prema riječima Mile Roksandića, izvršnog direktora za preradu u INI, u 11 mjeseci ove godine preradile ukupno 3,8 milijuna tona nafte, od čega 3,3 milijuna tona za potrebe domaćeg tržišta. Prosječna je mjesečna razina prerade iznosila 300 tisuća tona, a u prosincu će dosegnuti između 380 i 400 tisuća tona. U Ini procjenjuju da će to biti dostatno za pokriće veće potrošnje derivata u zimskim mjesecima, a dio pričuva od 550 tisuća tona sirovine bit će dostatno za urednu opskrbu domaćeg tržišta i početkom iduće godine. Pritom treba reći da je oko 35 posto sirovine prerađene u Ininim rafinerijama stizalo sa domaćih naftnih polja. Domaća će proizvodnja nafte ove godine, prema riječima direktora INA-Naftaplina inž. Božidara Benčića, iznositi 1,892 milijuna tona. To je dva posto manje od plana, ali i vrlo dobar rezultat ako se zna da su tri naftna polja na privremeno okupiranom teritoriju u istočnoj Slavoniji te da je tijekom ove godine zbog rata povremeno obustavljana proizvodnja i na drugim naftnim poljima. (Hina) sj 091407 MET dec 92