ZAGREB,9. prosinca (Hina)- "Susret predsjednika svih biskupskih
konferencija Europe sa Svetim Ocem bavio se pitanjem kako organizirati,
kojom strukturom ostvariti veću povezanost svih biskupskih konferencija
Europe... Europa je duboka ranjena na moralnom planu. Katolička Crkva
sada traži instrument suradnje i zajedništva za izmjenu iskustva, za veće
poznavanja prilika da bi se moglo zajednički planirati novu evangelizaciju,
novi navještaj Evanđelja Isusa Krista", izjavio je u interviewu u
najnovijem broju katoličkog tjednika "Glas koncila" kardinal Franjo
Kuharić. Prema njemu, "činjenica jest da na tlu Europe, na koncu XX.
vijeka traje najokrutnije nasilje, najokrutniji rat koji je razorio čitava
sela i gradove, koji je protjerao stotine tisuća ljudi s njihova ognjišta,
koji je učinio takve masakre, koji je na koncu okrvario cijelu zemlju.
Današnja Europa nema snage zaustaviti to nasilje". Odgovarajući na pitanje
"koliko je istaknutim crkvenim odličnicima ... poznato tko je na Balkanu
napadač", kardinal Kuharić je rekao da je "uvjeren da je većini, gotovo
svima, jasno da se ovdje radi o jednom napadačkom ratu, o agresiji i da
znaju tko je žrtva, a tko napadač, tko je rat htio, a tko se brani.
Konačno taj sud je izrečen i u najvišim međunarodnim institucijama".
Govoreći o zločinima, kardinal Kuharić drži da je najveći ratni zločin
silovanje. "To je najveći zločin jer je tu ljudska osoba, žena", kako je
rekao, "najdublje ponižena, zanijekano joj je svako ljudsko dostojanstvo,
uopće nije tretirana kao ljudsko biće, nego je pogažena do kraja u svom
dostojanstvu. U ženskim logorima za silovanja ženama je zanijekana svaka
čast, povrijeđena je najdublja intima. Smatram da je to veći zločin nego
samo ubojstvo... Tu će strašnu činjenicu trebati objektivno proučiti,
koliko god to bude moguće i dostupno, jer oni koji su odgovorni za te
zločine zaista zaslužuju da im bude izrečena kazna po međunarodnom sudu".
Kardinalu je bilo postavljeno i pitanje o djelovanju UNPROFOR-a na
okupiranim područjima Hrvatske. On je, među ostalim, rekao da je "UNPROFOR
došao na ta područja na temelju ugovora, sporazuma da razoruža te
formacije, da oslobodi prostor za miran suživot svih na tom području.
Međutim, onaj koji je silom osvojio prostor, koji ga silom zadržava, on bez
sile ne pušta prostor i on dalje izvršava nasilje nad nesrpskim pučanstvom
na tom prostoru. UNPROFOR je došao tu s određenim zadatkom ali bez
određenih mogućnosti da silom suzbije silu. Prema tome je nemoćan".
Osvrćući se na klevete što ih šire neki pravoslavni episkopi o hrvatskom
narodu i Katoličkoj Crkvi, kardinal Kuharić je rekao: "Činjenica je da
propaganda o krivnji hrvatskog naroda i odgovornosti Katoličke Crkve još za
vrijeme prošlog rata traje gotovo pola stoljeća. Ta se propaganda neumorno
ponavlja. Nju je jako dobro koristila komunistička vlast u borbi protiv
vjere uopće, a protiv Katoličke Crkve napose... Cijelo to vrijeme trebalo
bi zaista povrgnuti jednoj objektivnoj znanstvenoj analizi da se zna točno
tko je učinio zločine, protiv koga su učinjeni zločini, koliko je tih
zločina bilo, tko su zločinci, da se objektivno ocijeni krivnja i
odgovornost svakoga. No ovakvo općenito optuživanje cijeloga hrvatskog
naroda i Katoličke Crkve, kao da je poticala na zločine, to je zaista
sijanje mržnje. I to je teška rana našeg ekumenizma". Nastavljajući na
temu ekumenizma, kardinal Kuharić drži da njegov "...cilj nije slijediti
dnevnu politiku. Čim se ekumenizam politizira, on nije ekumenizam. Onda
je to politika. Protivim se politiziranim susretima... Ekumenizam mora
biti u službi istine, u službi ljubavi i u službi mira. S tom smo nakanom
išli i u Slavonski Brod u mjesecu kolovozu..." Komentirajući susret u Bernu
kardinal Kuharić je rekao da je "već poprimio malo drugačije ozračje. To
je bio susret pod pokroviteljstvom švicarske vlade, tu su nastupali ljudi
politike, tu su upućivali pozdrave političri poput Busha, Wancea, Ghalija.
Dakle, tu je već politika ušla u susret i time oslabila ekumenizam. Ako bi
netko zlorabio te susrete za neke političke poene, promašio bi, mi to ne
bismo prihvatili". Govoreći o položaju pravoslavnih u Hrvatskoj, kardinal
Kuharić je naglasio da "mi zastupamo apsolutno načelo da imaju pravo
živjeti sebe, svoju vjeru, svoju slobodu, da njihovi episkopi i svećenici
imaju pravo pastoralno djelovati, da i njih evanđeoski rasvijetle kako bi
bili skloniji da prihvate suživot s Hrvatima, s katolicima, da prihvate
Hrvatsku kao činjenicu koja je njihova domovina, pa da onda u zaboravu
prošlosti s novim raspoloženjem srca i savjesti idu u bolji suživot". On
drži da se "nalazimo u društvu koje je u moralnoj dekadanci. Suvremena
Crkva sa Svetim Ocem na tu pojavu odgovara zahtjevom za novu evangelizaciju
što znači ponovo naviještanje Evanđelja svijetu koji je materijaliziran,
koji je hedonizaran, koji je duboko zaražen općom sebičnošću da svaki gleda
samo svoj interes... Nisu dosta samo propovjednici, katehisti i
vjeroučitelji nego su potrebni svjedoci koji svim srcem prihvaćaju
Evanđelje, koji uzvjeruju Isusu Kristu te se svojim životom i osobnim i
obiteljskim založe za prisutnost vrijednosti Kraljevstva Božjega u svijetu:
u politici, gospodarstvu, kulturi i javnosti. O kršćanskom svjedočenju
vjere, nove Božje misli, novih odnosa i nove kvalitete čovjeka ... ovisi
ozdravljenje društva i mentaliteta koji je još uvijek jako prožet nedavnom
prošlošću". Osvrćući se na strah nekih od prejakog utjecaja Crkve,
kardinal Kuharić je rekao da "ako netko misli da je Crkva politička stranka
koja bi na taj način htjela dobiti vlast u ruke, onda se vara. Crkva ne
želi biti politička stranka niti politički vlast. Ali ona smatra da ima
pravo na punu slobodu djelovanja u svakoj vlasti, u svakom društvu svojim
poslanjem. A koje je poslanje Crkve, to je poznato".
(Hina)dd
090145 MET dec 92
U zagrebačkom naselju Borovje počinje gradnja vrtića vrijednog 9,3 milijuna eura
Australian Open: Marozsan iznenadio Tiafoea
Korlaet: Za djetetom se traga duž cijelog sliva Save u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
Hrvatske premijere filmova na njemačkom u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku
SAD donirao tisuće fotografija iz razdoblja veleposlanika Galbraitha Državnom arhivu
Profil najavljuje sedam novih naslova za 2025. godinu
Uhićena majka djeteta za kojim se traga u Savi
Energetski će se obnoviti zgrada Gimnazije i Strukovne škole Gospić
Veleposlanstvo SAD u BiH zastupnicima: Ili ste s nama ili na strani Rusije
Puljak: Incident u školi u Splitu "jako ozbiljan"