POVOLJNIJI IZGLEDI ZA GOSPODARSKI RAST HRVATSKE

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Izgledi Hrvatske da poveća razmjenu sa svijetom, a time i gospodarski rast, u sljedećem su kratkoročnom razdoblju znatno povoljniji nego prije godinu dana. To je zaključak istraživanja objavljenog u najnovijem broju "Privrednih kretanja i ekonomske politike", što ga zajednički izdaju Narodna banka Hrvatske i Ekonomski institut Zagreb. Iduće bi godine, naime, moglo doći do oporavka svjetskog gospodarstva, a prognoze svjetskih gospodarskih stručnjaka govore o prosječnoj stopi rasta nacionalnog proizvoda u svijetu od 3,3 posto. Istodobno, u razdoblju od 1993. do 1996. godine, po predviđanjima svjetskih ekonomista, godišnja stopa rasta svjetske trgovine trebala bi se kretati oko 9 posto, nakon što je u 1991. zabilježen porast ukupne svjetske trgovine od samo 1,7 posto, a u ovoj se godini očekuje rast volumena svjetske trgovine za 7,5 posto u odnosu na lani. Nadolazeći oporavak svjetske privrede šansa je za hrvatsko gospodarstvo da poveća trgovinsku razmjenu sa svijetom što može biti značajan generator njenog razvoja i obnove. Razmatrajući kratkoročna gospodarska kretanja u svijetu kao okvir rasta hrvatskog gospodarstva mr. Zoran Anušić pri tom ocijenjuje da će usmjerenost Europi i nadalje zasigurno ostati glavna odlika hrvatske razmjene sa svijetom. Međutim, neki događaji u Europi (stvaranje Europske monetarne unije, rat na Balkanu, kao i spori oporavak zemalja bivšeg socijalističkog bloka) mogu iznuditi potrebu da Hrvatska jače proširi područje razmjene i na ostali razvijeni svijet, zemlje istočne Azije i druga propulzivna tržišta. Razgranatost gospodarskih veza Hrvatske sa svijetom, naime, još uvijek je na relativno niskoj razini. Po podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u prvih deset mjeseci ove godine od ukupno ostvarenog robnog izvoza u vrijednosti od 3,8 milijardi USD čak 91 posto usmjereno je na tržišta europskih zemalja. Pri tom 41,6 posto vrijednosti hrvatskog robnog izvoza ostvarenog u tom vremenu otpada na zemlje Europske zajednice, 11,2 posto zemlje EFTA-e, 5,4 posto istočnoeuropske zemlje, 3,7 posto zemlje u razvoju, svega 2,3 posto na ostale razvijene zemlje, a gotovo trećina izvoza otpada na zemlje bivše Jugoslavije. Podaci pokazuju da je Slovenija najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci na slovensko je tržište izvezeno roba u vrijednosti od 948 milijuna dolara, što čini 25 posto od ukupne vrijednosti hrvatskog robnog izvoza ostvarenog u tom vremenu. Slijedi Italija na čije je tržište izvezeno roba za 730 milijuna dolara, sa udjelom od 19 posto u hrvatskom izvozu, te Njemačka u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 637 milijuna dolara, što čini 16,5 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske u prvih deset ovogodišnjih mjeseci. (Hina)ds 051205 MET dec 92