SERVIS POSEBNIH NASLOVA MAĐARSKA

Naslov: Stanje poljoprivrede u Mađarskoj Nadnaslov: Kooperative se okrenule turizmu Podnaslov: Neizvjesnost koja prati pretvorbu, bilo izravnu ili pak onu putem kupona, zaustavila je investiranje na brojnim imanjima. Piše: Michael SHIELDS, Reuter KISKUNMAJSA - Ponovno buđenje poštovanja prema privatnom vlasništvu u Mađarskoj dovodi do raspada ogromnih komunističkih kooperativa koje se cjepkaju i iznova vraćaju u privatne ruke, što je već sada uzrokom kaosa u mađarskoj poljoprivredi. Nezaposlenost je pogodila 40 posto ruralnih područja, a ratarima je gotovo nemoguće sakupiti novac za otkup zemlje. Namicanje sredstava postala je osnovna mađarske preokupacija, obzirom da je tijekom tridesetgodišnje komunističke vladavine poljodjeljstvo bilo favoriziran sektor. Neizvjesnost koja prati pretvorbu, bilo izravnu ili pak onu preko kupona, zaustavila je ulaganje na brojnim imanjima. "Ovo je nesumnjivo privremen problem, no pitanje je koliko će potrajati. Čini mi se da još uvijek nismo došli do dna, iako nismo stigli do procesa organiziranja, već smo još uvijek u procesu dezorganiziranja", objasnio je Gyorgy Szikora, predsjednik kooperative Jonathan. Vlada ove mjere drži potrebnima kako bi se na čvrste noge postavio sektor koji je nezahtjevnim komunističkim partnerima desetljećima prodavao sjeme, meso, vino i razne prerađevine. "Naša je osnovna preokupacija da budemo djelotvorni, konkurentni i rentabilni", izjavio je Gyorgy Rasko, državni sekretar ministarstva poljoprivrede. Međunaslov: Kooperative su "ljepilo" Jedina šansa da Mađarska uspije konkurirati zapadnoeuropskim visoko subvencioniranim proizvodima, jest smanjenje troškova proizvodnje, koji su u prosjeku već sada 40 posto manji od troškova proizvodnje zapadnoeuropskih proizvoda. Radi veće učinkovitosti, ukidaju se mnoga radna mjesta, te se broj zaposlenih radnika u poljodjelstvu u tri godine prepolovio na 350.000. Sljedeće će godine bez posla ostati još 50.000 poljodjelaca, pa se tako predviđa da će nezaposlenost u Mađarskoj ubrzo dostići 20 posto. Velika većina od preostalih 1.400 kooperativa traži novu ulogu u društvu, pokušavajući igrati ulogu "ljepila" koje bi poljodjeljce držalo zajedno. Prodaju gnojivo privatnim poljodjeljcima, koordiniraju proizvodnju, kupuju i preprodaju robu, te nastoje ostvariti dodatnu zaradu baveći se turizmom, otvarajući restorane i toplice. Velik broj poljodjelaca koji su svoje posjede otkupili i dalje se drže kooperativa što su izrasle iz prisilnog kolektivizma. Rasko je mišljenja da je 60.000 do 70.000 tisuća poljodjelaca odlučilo u posao ići samostalno, radije no da se i dalje drže novo formiranih poljodjeljskih društava. Međunaslov: Pozajmiti novac ravno je samoubojstvu "Pedeset posto njih će propasti jer nisu dovoljno djelotvorni i pametni". Kooperativu Jonathan napustio je samo mali broj ljudi, većinom starijih poljodjelaca koji takav način suradnje i prisilu koja je nad njima bila izvršena preziru. "Osobno sam pobornik kooperative, ne zato što sam njezin predsjednik već zato što je kooperativa ustvari tvrtka, i zato što stvari funkcioniraju na takav način". "Način na koji su u početku oformljene bio je sasvim pogrešan. Posljedice je trpjela i moja obitelj; moj se otac morao sakrivati ne bi li izbjegao te bandite koji su nas opsjedali. No nije mala stvar sada baciti u vjetar sve ono što je u tim kooperativama priskrbljeno". Čak da iz tog kaosa iziđu nove dobrovoljno oformljene kooperative, poljodjeljci će za svoju robu morati pronaći kupce, preživjeti bez subvencija i zajamčenih cijena i boriti se za zajmove, za koje banke, ukoliko ih uopće odobre traže 30 posto kamata. "Pozajmiti novac ravno je samoubojstvu", izjavio je Sandor Kakuk, trgovac svinjama, koji se na svojim putešestvijama diljem Mađarske, uvjerio kako je poljodjeljstvo na rubu kolapsa. "U gostionama sve je više ljudi, osobito onih koji na ta mjesta nikada nisu zalazili. Više ne znaju gdje im je mjesto, žive iz dana u dan. Nadam se da neće doći do eksplozije, budući je napetost izuzetno velika", dodao je. (Hina) sb 042123 MET dec 92