SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA KONGRES

Nadnaslov: U Rusiji otpočeo 7. Kongres narodnih deputata Naslov: Jeljcinova bitka za reforme Podnaslov: Ruski šef mogao bi se odlučiti za opciju raspuštanja kongresa, čime bi se riješio tog tijela u kojemu konzervativci imaju većinu. Piše: Stephane BENTURA, AFP MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin, čije su pozicije znatno oslabljene gospodarskom krizom, od utorka se suočava sa 7. Kongresom ruskih deputata odlučnih da mu nametnu svoju volju, u situaciji sličnoj onoj u kojoj se zatekao Gorbačov u prosincu 1990. godine kada se grupa konzervativaca popela na vlast. Istodobno ističu iznimne ovlasti u području gospodarstva koje je šef države teškom mukom izborio prošle godine na 5. zasjedanju zakonodavne skupštine s komunističkom većinom. Jeljcin više nije u položaju koji je imao nakon trijumfalnog izbora u lipnju 1991. godine. Njegov položaj slabi usporedo s jačanjem gospodarske krize. On je danas pod pritiskom parlamenta kojim predsjedava Ruslan Kazbulatov i Građanskog saveza čiji je potpredsjednik Aleksandar Ruckoj ujedno i jedan od dopredsjednika. Međunaslov: Strategija, a ne ustupci, tvrdi Jeljcin Baš kao i bivši sovjetski vođa Mihail Gorbačov, koji je žrtvovao ministra unutrašnjih poslova, reformatora Vadima Bakatina u studenom 1990. godine, tako je i Jeljcin morao udaljiti dvojicu najbližih suradnika, ministra za informiranje Mihajla Poltoranina i državnog sekretara Genadija Burbulisa. Pod prvim šokom liberalizacije cijena 2. siječnja 1991. Kongres je u travnju primorao Jeljcina da napusti dužnost premijera, koju je obnašao uz dužnost predsjednika. Deputati su čak uspjeli naložiti neke "ispravke" reformi. Odgodili su oslobađanje cijena energije, a vladi nametnuli nekoliko predstavnika poput Georgija Kija, šefa jedne vojne tvornice u Sankt Petrsburgu, koji je imenovan zamjenikom premijera. Međunaslov: Jeljcinov adut: raspuštanje Kongresa Jeljcin je zato ovih dana pokušao raspršiti sumnje ruske inteligencije u moguć povratak konzervativaca na vlast, uvjeravajući da su promjene u njegovoj ekipi "taktičke a ne strateške" i ne znače "ustupke oporbi". On je u ponedjeljak u Kremlju uvjeravao urednike ruskih listova da se radi o "promišljenoj politici promjena kadrova" te da on ne kani nikoga "žrtvovati". Ipak, činjenica je da se rezultati "šok terapije" premijera Jegora Gajdara još se uvijek iščekuju, dok ruski predsjednik, čiju legitimnost nitko ne dovodi u pitanje, traži politička rješenja. Zbog toga su sve jače i glasine o uvođenju predsjedničke uprave, kao i u vrijeme Mihajla Gorbačova. Boris Jeljcin ipak ima veliku prednost pred Mihajlom Gorbačovom. Izabran na općim izborima, Jeljcin si može dozvoliti da ozbiljno razmišlja o raspuštanju kongresa naslijeđenog od komunističke Rusije. Taj je luksuz bio nedostupan Gorbačovu, kojega je izabrao upravo sovjetski kongres. Ruski šef države mogao bi se odlučiti za opciju raspuštanja kongresa, čime bi se riješio jednog tijela u kojemu konzervativci imaju većinu, a ta je većina danas ohrabrena i presudom Ustavnog suda koji je poništio odluku Borisa Jeljcina o zabrani komunističke partije. (Hina) rb 022107 MET dec 92