FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

INA: INFLACIJA I TEČAJ DOMAĆE VALUTE DIKTIRAJU CIJENE NAFTNIH DERIVATA

ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - "Posljednje je poskupljenje naftnih derivata poglavito posljedica visokog rasta inflacije i pada vrijednosti domaće valute. Ono je ponajmanje u interesu INE, jer za razliku od prethodna dva poskupljenja tijekom protekla tri mjeseca može povući i pad prodaje i proizvodnje naftnih derivata u zemlji. INA, nažalost, nema drugih mogućnosti da osigura urednu opskrbu domaćeg tržišta energentima, u cijenama kojih devizni udio dosiže gotovo 70 posto. Ispunjavanje te temeljne zadaće poduzeća ovisi stoga o poskupljenjima derivata, a ovo bi posljednje trebalo omogućiti INI da, uz preraspodjelu dobiti unutar poslovnog sustava, posluje bez gubitaka barem tijekom idućih tridesetak dana." To je, među ostalim, istaknuo glavni direktor INE Nikica Valentić na današnjoj konferenciji za tisak u tom poduzeću, obrazlažući najnovije poskupljenje naftnih derivata, sedmo u ovoj godini. Cijene naftnih derivata su tijekom ove godine, prema računicama stručnjaka INE, osjetno zaostajale za cijenama ostalih industrijskih proizvoda. Temeljni su uzroci takvom stanju, ističu u tom poduzeću, sporo prilagođavanje tečaja domaće valute kretanju inflacije i kašnjenja Vladinih suglasnosti za poskupljenja nafte i naftnih derivata. Tako je INA, kako je istaknuto u današnjem razgovoru s novinarima, u zahtjeve za poskupljenje derivata ugrađivala stvarnu cijenu nafte od oko 158 američkih dolara po toni i rafinerijsku maržu od oko 50 USD po toni, a u najboljem je slučaju odobreno oko 134 USD po toni nafte i marža od oko 42 USD po toni. Naime, prosječni je tečaj u vrijeme donošenja novih cijena bio samo 161,21 HRD za USD, a prilikom naplate u roku od 15 dana bio je dvadesetak posto viši - oko 191,99 HRD za USD. Računice izvedene u INI pokazuju da je današnji tečaj od oko 530 HRD za USD oko 47 posto veći od tečaja priznatog u cijenama nafte i derivata. Ako se tome pribroje prosječna cijena nafte (ovih dana oko 20,3 USD), uvozne i carinske pristojbe uz samo 10 posto pretpostavljenog rasta tečaja dolara prema domaćoj valuti, proizlazi da je realna cijena nafte oko 65 posto veća od one priznate u cijenama naftnih derivata. Budući da naftni derivati, cijene kojih se slobodno određuju, čine samo 40 posto robne proizvodnje INE, najnovije poskupljenje neće biti dovoljno za pokriće povećanih troškova nabavke nafte. U INI ističu da bi se posljednje poskupljenje derivata moglo odraziti i na pad prodaje, jer je njihova cijena objektivno previsoka za većinu domaćih potrošača. Drže, međutim, da je bolje imati opskrbljeno tržište uz visoke cijene nego nestašice derivata. Čelnici INE pritom ističu da su Vladi predlagali sniženje poreza, naknada za ceste i carinskih pristojbi, da se izbjegnu česta poskupljenja ili barem smanje postoci poskupljenja, ali odgovora za sada nema. Danas, primjerice, proizvođaču u prosjeku pripada samo 46 posto od maloprodajne cijene naftnih derivata, dok u zapadnim zemljama taj udio iznosi između 60 i 70 posto. Poslovanje INE je, nadalje, opterećeno teškoćama pri osiguranju deviza za kupnju nafte, skraćenjem rokova uplate poreza i naknade za ceste (sa 15 na sedam dana), visokim kamatnim stopama na zajmove, zamrzavanjem cijena derivata pod kontrolom, a osobito visokim nenaplaćenim potraživanjima od kupaca. Ta su potraživanja ovih dana dosegla oko 30 milijardi HRD, od čega gotovo 18 milijardi HRD potraživanja starijih od 15 dana. Daljnji bi rast nenaplaćenih potraživanja, prema Valentićevim riječima, mogao ozbiljno uzdrmati poslovni sustav INE, a time i ukupno hrvatsko gospodarstvo. To se, dodaje Valentić, ne smije dopustiti ni po koju cijenu, jer gubitke INE u našoj zemlji jednostavno nema tko pokriti. Konačno, treba reći da je INA ovih dana, usprkos svim teškoćama u poslovanju, uspjela ugovoriti kupnju nafte i plina u Rusiji i Kini, što bi trebalo osigurati urednu opskrbu tržišta tijekom zimskih mjeseci. Cijena energenata će, međutim, i ubuduće ovisiti o gospodarskim kretanjima u zemlji, poglavito rastu inflacije i padu tečaja domaće valute, zaključuju u INI. (Hina) sj 121666 MET nov 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙