SERVIS POSEBNIH NASLOVA ENERGIJA

Nadnaslov: Energetska kriza raznoliko pogađa države bivšeg SSSR Naslov: Rusija želi devize Podnaslov: Sve države bivšeg SSSR-a koje napuste rublju kao monetu bit će podvrgnute režimu plaćanja u devizama, objavio je nedavno ruski predsjednik. Piše: Jean RAFFAELLI, AFP MOSKVA - Rusija zahtijeva da njezin izvoz nafte bude plaćen devizama, te primorava svoje stare partnere iz bivšeg SSSR-a da nađu nove dobavljače na tržištu na kojem se Iran sve više plasira. Ukrajina i baltičke zemlje morat će plaćati naftu i ruski prirodni plin po svjetskom tečaju ali i sve države bivšeg SSSR-a koje napuste rublju kao monetu bit će podvrgnute tom režimu, objavio je nedavno ruski predsjednik. Ukrajina je već gotovo paralizirana velikim nestašicama energije, osobito nakon što su u listopadu isporuke nafte iz Rusije, jednog od glavnih svjetskih proizvođača s 450 milijuna tona 1991. godine, smanjene za četvrtinu. Kijev koji pokušava već mjesecima steći gospodarsku nezavisnost od bivšeg centra, odmah je reagirao na objavu ruskog predsjednika najavljujući kupnju 4 milijuna tona nafte od Irana već ove godine, po još neobjavljenoj cijeni. Gradi se terminal u Odesi, velikoj ukrajinskoj luci na Crnom moru, naveli su ukrajinski predstavnici. Međunaslov: Baltik bez energije U baltičkim republikama, koje potpuno ovise o ruskom uvozu, energetska situacija nije ništa povoljnija. Pola Vilniusa vapi za toplom vodom, a ni grijanje u prijestolnici Litve nije posvuda osigurano. Ta je situacija djelomično uzrokovana porazom predsjednika parlamenta Vytautasa Landsbergisa na posljednjim izborima. Litva je prošlog tjedna objavila da je potpisala ugovor s Tatarstanom, nezavisnom ruskom republikom koja osigurava vlastitu naftnu proizvodnju. Prema tom ugovoru 1,5 milijuna tona godišnje bit će dostavljeno Litvi u zamjenu za potrošnu robu. U Kavkazu, samo je Azerbajdžan u povlaštenom položaju, zahvaljujući nalazištima u Bakuu (koji se iscrpljuje) i budućoj eksploataciji nalazišta na Kaspijskom moru, uz suradnju britanske naftne kompanije British Petroleum i norveške Statoil. Ali ta država, koja ne proizvodi više od 11 milijuna tona godišnje, ili upravo dovoljno za svoju energetsku nezavisnost, morat će obnoviti uglavnom dotrajala postrojenja. Prema službenim podacima trideset posto naftovoda bivšeg SSSR-a ustvari je izvan upotrebe. Međunaslov: Strani ulagači u središnjoj Aziji Armenija, koja je ovisila o uvozima iz Rusije i Bakuua praktično je paralizirana zbog rata s Azerbajdžanom i problemima s Gruzijom preko koje prevozi gorivo. Erevan pokušava sklopiti ugovor s Iranom, kao i Gruzija koja već mjesecima pati od ograničenog izvoza Azerbajdžana i Rusije. U središnjoj Aziji, problem je drugačiji za tri od pet republika, sigurnih u njihovu energetsku nezavisnost. Nalazišta prirodnog plina Karašaganak u Kazahstanu i Sovietabad u Turkmenistanu jako zanimaju stane ulagače. Uzbekistan posjeduje znatne rezerve nafte. Tadžikistan, rastrgan građanskim ratom, dobio je ponudu za opskrbu gorivom od Teherana, objavila je nedavno iranska agencija IRNA. Kirgistan može računati samo na svoje hidrauličke izvore za plaćanje nafte uvezene iz Rusije, zasad još u rubljama. (Hina) sb 302123 MET nov 92