IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

RADIO I TV POSTAJA BEOGRAD, 30. studenoga (Hina) THE SUNDAY TIMES - "The Sunday Times" donosi izvješće svoga washingtonskoga dopisnika Jamesa Adamsa o mogućim američkim planovima ako se rat na Balkanu proširi. Piše da su Amerikanci u tom slučaju spremni poslati i do stotinu tisuća svojih vojnika. Dosad se Amerikanci nisu htjeli vojno angažirati, ali rat bi se mogao proširiti na Kosovo i Makedoniju, što znači da bi se umiješale susjedne zemlje i neke članice NATO-saveza. Stručnjaci u Pentagonu drže da bi tada Grčka i Turska, te dvije do zuba naoružane članice NATO-saveza, sa svojim etničkim manjinama mogle biti upletene, a to zabrinjava, s obzirom na povijest njihovih uzajamnih neprijateljstava. U takvim okolnostima, druge članice Saveza, uključujući Britaniju i SAD, bile bi prisiljene pokušati zaustaviti rat. Vjerojatno bi im se pridružila i Rusija. Ako se, dakle, rat proširi, Amerikanci smatraju da bi njihovi interesi mogli biti ugroženi. Zasad oni pripremaju rezoluciju o dozvoli korištenja sile da se zaustave letovi srpskoga zrakoplovstva iznad bojišta u Bosni. Rezolucija će biti predočena Vijeću sigurnosti u roku od dva tjedna. U članku se tvrdi da su srpske snage u vrijeme uvođenja zabrane letova poštivale volju Vijeća sigurnosti, ali da je u protekla dva tjedna bilo više od stotinu kršenja zabrane letova. Washington želi oštru rezoluciju poduprijeti i silom, uz sudjelovanje američkoga zrakoplovstva. Ako Srbi i dalje budu letjeli nad Bosnom, njihovi će zrakoplovi biti srušeni. No ovom se planu protive one zemlje koje već imaju snage u Bosni, među kojima je i Britanija, i koje pokušavaju preko srpskih borbenih linija dostaviti pomoć ugroženima. "Amerikanci će bombardirati Srbe danju", rekao je netko u britanskom Foreign Officeu, "a onda će Srbi napadati naše snage noću". THE SUNDAY TELEGRAPH - List objavljuje dopis iz Istanbula pod naslovom "Nasljednici otomanskoga carstva traže novu ulogu na Balkanu". Prošloga tjedna Turska je okupila predstavnike šest balkanskih država te Italije, Austrije i Mađarske na sastanak u Istanbulu. Turska je dakle u ulozi posrednika, ali - pribojavaju se neki zapadni diplomati - radi se i o njenom učvršćivanju kao jedne od vodećih regionalnih sila. Kao nekadašnji vladar Balkana, Turska tvrdi da je etnički i vjerski tijesno vezana s muslimanskim pučanstvom na Balkanu i smatra se za njih odgovornom pred poviješću. Za razliku od drugih država, Turska nema teritorijalnih pretenzija na Balkanu. Odaziv u Istanbulu znači prihvaćanje njezine posredničke, ako ne već i vodeće uloge. Grčka će možda zažaliti što nije bila nazočna. Sa skupa je upućen poziv međunarodnoj zajednici da se opet razmotri pitanje priznavanja Makedonije. Grčka se tome protivi i spriječava ostale zemlje u NATO-savezu da to urade, čime se automatski svrstala na stranu Srbije. Kako je Turska nedavno potpisala vojnu suradnju s Bugarskom, Albanijom i Rumunjskom, Grčku je zahvatila još veća paranoja u pogledu planova Ankare. Uz potporu muslimanskih funadamentalista, elementi koji se nalaze između onih sedam milijuna ljudi balkanskog podrijetla uspjeli su mobilizirati javno mnijenje za svoju stvar. Optužuju tursku Vladu da nedovoljno radi za ugrožene ljude u Bosni i pozivaju na sveti rat. No premda je energično tražila intervenciju međunarodnih snaga protiv srpskih, Turska, kao jedina svjetovna demokracija u muslimanskom svijetu, nastoji onemogućiti iranska nastojanja da se ovo tumači kao rat između kršćanstva i islama. (Hina) sb 300102 MET nov 92