TKO ĆE BITI NOVI SLOVENSKI PREDSJEDNIK VLADE?

LJUBLJANA, 28. studenoga (Hina) - Sadašnji predsjednik slovenske Vlade i šef Liberalno-demokratske stranke dr. Janez Drnovšek ni malo ne krije da je njegova velika želja da i poslije izbora 6. prosinca rukovodi vladom. Njegova stranka ga već sada na predizbornim plakatima proglašava "kandidatom za budućeg predsjednika slovenske vlade". Ali dr. Drnovšek zacijelo nije jedini koji gaji aspiracije na premijersku fotelju. Jedan od veoma ozbiljnih pretendenata na to mjestu je i dalje Lojze Peterle, lider slovenskih demokršćana koji još uvijek nije prebolio svoj prijevremeni odlazak sa premijerske funkcije u svibnju ove godine, poslije raspada koalicije DEMOS i tek poslije trećeg glasanja o nepovjerenju kada je morao svoje mjesto prepustiti dr. Janezu Drnovšeku, kao mandataru udružene male koalicije stranaka centra. I predsjednik slovenskih demokrata Igor Bavčar već dugo priželjkuje mjesto prvog ministra u Sloveniji. Bavčaru do sada nije bilo suđeno da postane predsjednik vlade iako je to pokušavao dva puta. Za predsjednika ga je neposredno poslije osamostaljenja i poslije rata u Sloveniji neočekivano predložio ministar obrane Janez Janša kao "najsposobnijeg za obavljanje velikih i značajnih zadataka samostalne Slovenije", ali taj prijedlog kod većine drugih koalicionih partnera unutar DEMOS-a tad nije prošao. Po drugi put je Bavčar pokušavao da zamijeni Peterlea u proljeće ove godine prilikom drugog glasanja o nepovjerenju Peterleu i njegovoj vladi, ali je iz tog dvoboja Peterle izašao kao privremeni pobjednik. Sva dosadašnja ispitivanja raspoloženja slovenskih birača pokazuju njihovu veliku naklonjenost za Drnovšekovu liberalno-demokratsku stranku i Peterleovu slovensku kršćansko-demokratsku stranku. Na "probnim" izborima koje je ovih dana izvela "Delova" istraživačka služba i u kojima je na 66 mjesta u Sloveniji učestvovalo oko četiri tisuće birača, je Drnovšekova liberalno-demokratska stranka prikupila 20 posto glasova, Peterleovim slovenskim kršćanskim demokratima je pripalo 12,7 posto, dok su Bavčarovi demokrati dobili 7,3 posto. U tom provjeravanju raspoloženja birača je vrlo dobro, sa 13,7 posto prošla i udružena lista (koju sačinjavaju SDP-socijaldemokratska obnova Slovenije, socijaldemokratska unija Slovenije, radnička stranka Slovenije i Stranka penzionera Slovenije). I sva druga sondiranja namjera slovenskih birača pokazuju da će u Sloveniji najvjerojatnije igrati najznačajniju ulogu u novom parlamentu spomenute četiri stranačke grupacije. Prema mnogim znacima raste popularnost liberalnih demokrata, dok slovenski demokrati poslije izvanredno visokog rejtinga u ljeto ove godine sada nešto gube na popularnosti. Među svima je lider demokrata Bavčar izjavio da će njegova stranka poslije izbora biti otvorena za dijalog o stvaranju vladajućih koalicija sa svim parlamentarnim strankama, a najviše sa liberalno-demokratskom strankom i sadašnjim blokom stranaka koje čine tzv. malu vladajuću koaliciju stranaka centra. Izvjesno je da su vođeni i razgovori između dr. Drnovšeka i Lojzeta Peterlea o eventualnom stvaranju vladajuće koalicije SDS-SKD. To međutim ne sprečava Peterlea da loše govori o sadašnjoj vladi dr. Janeza Drnovšeka koju smatra za "izričito prelaznu vladu koja ne vuče prave poteze". Peterle kritizira vladu zbog njene ekonomske politike, rasta javne potrošnje, rasta inflacije i administriranja. Smatra da bi Slovenija brže išla u pravcu eurpskih integracja ako bi i dalje vladala njegova vlada "jer je Europa njen pad protumačila kao preokret Slovenije u lijevo i okretanje od demokracije zbog čega u Sloveniju nije došlo mnogo kapitala". Dr. Drnovšek međutim tolerantnije govori o radu Peterleove vlade koja je morala da ode baš zbog ocijene o lošem vođenju ekonomske politike i dodaje da je bilo u vrijeme borbe za osamostaljenje nekako normalno da je "privredna pitanja djelomično rješavala, a djelomično odlagala". Dr. Drnovšek za razliku od Peterlea smatra da je njegovoj vladi uspjelo da zaustavi glavni inflacioni udar, da smanji državne troškove i uspostavi red u državnim financijama u kojima je vladalo "kaotično i anarhično stanje". Drnovšek u svoje zasluge ubraja i uspostavljanje odnosa sa brojnim međunarodnim ekonomskim i financijskim institucijama i uspostavljanje mogućnosti da se slovenske banke i poduzeća pojavljuju u inostranstvu u otprilike istim uslovima kao njihovi konkurenti iz zapadnih zemalja. Iako u vezi sa izborima 6. prosinca i dalje ostaje najveća nepoznanica veliki broj za sada još uvijek neopredjeljenih birača, više manje je sigurno da će u Sloveniji vladati koaliciona vlada. Kako sada stoje stvari o koalicijama će se dogovarati gotovo svi sa svima. Peterle kao šef slovenskih kršćanskih demokrata, s jedne od najjačih stranaka u Sloveniji, je već izjavio da vidi mogućnost za povezivanje sa Pučnikovim socijaldemokratima (iako ga osobno kritizira zbog lošeg vođenja nekadašnje koalicije DEMOS), zelenima i liberalnim demokratima te naravno sa blokom sadašnjih (uglavnom neznačajnih) stranaka koje čine sadašnju opoziciju (Slovenska ljudska stranka, Liberali, Slovenski narodni demokrati itd.). Izričito Peterle nije spomenuo jedino Bavčarove i Rupelove slovenske demokrate dok za Ribičićevu SDP kaže da "ne vidi mogućnosti za povezivanje sa njom". Drnovšekovoj liberalno-demokratskoj stranci mnogi pripisuju dobre izglede na izborima između ostalog i zbog velike popularnosti samog Drnovšeka među slovenskim biračima pa i zbog toga sa velikom mogućnošću govore o Drnovšeku kao mandataru. Uspjeh Drnovšekove stranke sigurno priželjkuju i slovenski demokrati jer pretpostavljaju da bi se mogli sa njim lakše dogovoritii o vladajućoj koaliciji nego sa Peterleom, pri čemu je opće poznata velika osobna netrpeljivost između Peterlea i demokrata Rupela. (Hina)dd 281229 MET nov 92