KONFERENCIJA U ISTANBULU

ISTANBUL, 25. studenoga (Hina) - "Upravo će proći godinu dana od izglasavanja rezolucije Vijeća sigurnosti o upućivanju mirovnih snaga UN u Hrvatsku. Od tada je u Svjetskoj organizaciji usvojeno ni manje ni više od 51 rezolucije na temu rata u bivšoj Jugoslaviji. Ne treba ni spominjati broj rezolucija KESS-a i Europske zajednice", rekao je u utorak u svojem izlaganju na ministarskoj konferenciji zemalja Balkana i susjedne regije hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Zdenko Škrabalo. "U međuvremenu", naglasio je, "najmanje 150.000 ljudi je ubijeno u agresiji na BiH i Hrvatsku, gotovo dva milijuna ljudi je raseljeno, trećina Hrvatske je u stanju polu-okupacije, dvije trećine BiH je pod vlašću srpskih terorista i beogradskog režima, a svi se slažu da postoji krajnje ozbiljna opasnost od proširenja sukoba na Kosovo i Makedoniju". Upravo u znaku zajedničke uznemirenosti zbog nastavka agresije i nedjelotvornosti međunarodne zajednice protekao je u srijedu rad ministarskog skupa sazvanog na inicijativu Turske. Na konferenciji su sudjelovali ministri vanjskih poslova Austrije, Mađarske, Slovenije, Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Makedonije, Albanije i Turske kao domaćina. Zbog stanja u Sarajevu ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić sa suradnicima nije uspio na vrijeme stići u Istanbul. Kako je naglasio turski ministar vanjskih poslova Hikmet Cetin (Četin) na konferenciji za novinare po usvajanju zajedničke deklaracije, pozivu se nisu odazvale delegacije Grčke i režima u Beogradu. Uz ministra vanjskih poslova dr. Zdenka Škrabala u hrvatskoj su delegaciji bili ambasador Hido Biščević i šef kabineta ministra vanjskih poslova Renato Cobal. Sudjelujući kraćim uvodnim izlaganjima u raspravi, svi su ministri izrazili zabrinutost razvojem situacije, osobito stanjem u BiH te opasnošću prelijevanja krize na Kosovo, Sandžak i Makedoniju. Po ocjenama prisutnih diplomata skup je s krajnjom ozbiljnošću i uvjerljivošću analizirao realno moguće krajnje opasne scenarije razvoja političkih i vojnih prilika u slučaju produžene neefikasnosti međunarodne zajednice. Turski ministar Cetin upravo je zbog toga posebno pozdravio odluku UN da u Makedoniju upute vojne promatrače sa zadaćom da djeluju na sprečavanju sukoba. "To je prvi puta da UN donose odluku o uspostavi mehanizma za sprečavanje sukoba", naglasio je, iskazujući i time zabrinutost zemalja s juga Balkana za moguće rasplamsavanje rata s nesagledivim posljedicama. Austrijski ministar Alois Mock (Alojz Mok) također je naglašeno upozoravao na mnoge regionalne ali i na globalne opasnosti u slučaju da svijet ne poduzme odlučne mjere. Spomenuo je pri tome posebno moguće zaoštravanje i polarizaciju u islamskom svijetu s mogućim odrazima tih procesa na opće međunarodne odnose. Po njegovom mišljenju druga globalna neizvjesnost proizlazi iz još objektivno nedovršenih procesa u Rusiji s dubokom unutrašnjom polarizacijom koja može imati ozbiljan utjecaj na razvoj prilika upravo na jugu Balkana, tim više što je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN. On je, uz ostalo, zatražio da snage UN vojnim sredstvima osiguraju stvaranje tzv. sigurnosnih zona u BiH radi zaustavljanja prakse etničkog čišćenja. Slovenski ministar Dimitrije Rupel posebno je dojmljivo govorio o svojem nedavnom boravku u Sarajevu, jasno naglašavajući da u ratu u Bosni i Hercegovini nema riječi o tzv. jednakoj krivici, jer je riječ o otvorenoj agresiji u kojoj su gradovi pretvoreni u koncentracijske logore. Po njemu pad Sarajeva ne bi bio samo politički i moralni pad civiliziranog svijeta, već početak vala rata i nestabilnosti u regiji s nesagledivim posljedicama. Rupel je također podržao i inicijativu da se ministri vanjskih poslova zemalja KESS-a sastanu uskoro u Sarajevu, kako je to predloženo na nedavnom skupu Srednjoeuropske inicijative u Grazu (Grac). Makedonski ministar Danko Maleski zahvalio je konferenciji na podršci u naporima Makedonije da osigura međunarodno priznanje, naglašavajući kako upravo odluka UN o upućivanju vojnih promatrača potvrđuje ispravnost pristupa koji je prevladao na konferenciji u Istanbulu, dakle potrebe da međunarodna zajednica odlučno zaštiti suverenitet novih država u svjetlu agresije režima u Beogradu. Albanski ministar A. Serreqi posebno je naglasio da se njegova zemlja danas nalazi u možda najdelikatnijoj poziciji, da neće poduzimati ništa što bi poslužilo kao povod za novu eskalaciju ali da je obveza međnarodne zajednice u punoj mjeri zaštititi ljudska i nacionalna prava albanskog naroda na Kosovu. Mađarski ministar Geza Jeszensky (Jesenski) potvrdio je potrebu proboja ka konceptu nametanja mira, budući da se model očuvanja mira, primjenjen u Hrvatskoj i pokušan u BiH pokazao nedjelotvornim. Ministri vanjskih poslova Rumunjske i Bugarske u nešto su suzdržanijem tonu govorili o opasnosti regionalne eskalacije, zadržavajući se uglavnom na ocjeni da je nužan odmjeren pristup uz očekivanja da bi nakon izbora u Srbiji mogo doći do promjene politike. Odgovarajući na pitanja na konferenciji za novinare opovrgao je ideje o tzv. regionalnoj vojnoj intervenciji, naglašavajući da su sve prisutne zemlje članice UN i da žele svojim odlukama i utjecajem na druga međunarodna udruženja osnažiti i ubrzati akciju svjetske organizacije. Hrvatski ministar dr. Škrabalo u tom je svjetlu na novinskoj konferenciji posebno upozorio da je upravo u Hrvatskoj do kraja iskušana koncepcija očuvanja mira i da se zbog krajnje nepopustljivosti Srbije, koja utječe na pobunjenike, te zbog ograničenog mandata UN ta koncepcija pokazala nedjelotvornom. Hrvatska zbog toga traži da Vijeće sigurnosti ponovo razmotri i proširi mandat UNPROFOR-a, što je usko povezano s ukupnom regionalnom stabilnošću, pa i s nastojanjem da se spriječi daljnje prelijevanje krize iz jedne države u drugu. On je također zatražio da se u skladu s odlukama Vijeća sigurnosti rasporede vojni promatrači na graničnim postajama Hrvatske s BiH i tzv. SR Jugoslavije. Zajednička deklaracija konferencije ministara vanjskih poslova Balkana usvojena na kraju skupa izražava izrazitu zabrinutost zbog nastavka sukoba i porasta napetosti upozoravajući na opasnost dalje eskalacije te ugrožavanja mira i sigurnosti cijele regije. Podržavajući dosadašnje mirovne napore UN, u deklaraciji se ipak posebno naglašava da odgađanje, oklijevanje i pogreške međunarodne zajednice pri suočavanju s kršenjem međunarodnih načela predstavljaju krajnje opasan presedan s dalekosežnim posljedicama. Ministri su podržali inicijativu da KESS održi ministarski sastanak u Sarajevu i pozvali su na osnivanje vojno zaštićenih sigurnosnih zona u BiH. Oni su pružili podršku Makedoniji u zahtjevu za ulazak u UN te predložili da se Ženevskoj konferenciji pruži novi poticaj održavanjem ministarskog sastanka. Konferencija je odlučila da o svojim zaključcima izvijesti i predstojeći ministarski skup islamskih zemalja u Saudijskoj Arabiji, kao i ostale vodeće međunardne institucije. Stupanj zabrinutosti i spremnosti na suradnju potvrđuje i činjenica da su ministri odlučili uspostaviti sustav stalnih konzultacija na razini visokih dužnosnika koji bi bio otvoren svim zemljama Balkana i regije radi razmatranja stanja i koordinacije aktivnosti. (Hina) fs 251741 MET nov 92