MILAN KUČAN O AFERI PRISLUŠKIVANJA

LJUBLJANA, 23. studenoga (Hina) - Predsjednik Predsjedništva Slovenije Milan Kučan izjavio je u interviewu Mladini da aferu policijskog prisluškivanja telefona, koje je jedna od žrtava i član Predsjedništva Ciril Zlobec, valja promatrati s nekoliko različitih stajališta, a ponajprije u svjetlu činjenice da je slovenska policija prisluškivanje nekih institucija i ličnosti obavljala u vrijeme između slovenskog plebiscita i faktičkog proglašenja slovenske samostalnosti, kada je sigurnost Slovenije zaista bila ugrožena i kada je trebalo osigurati provođenje volje većinski izražene plebiscitom. Kučan je u interviewu naglasio da je i slovensko političko vodstvo a i Predsjedništvo bilo odlučno u nakani da se plebiscitarno opredjeljenje osigura svim sredstvima, pa i oružanim otporom ukoliko zatreba. Kučan kaže da je bio svjestan da to podrazumijeva i uporabu specijalnih sredstava kojima raspolažu sigurnosne službe ali se pita jesu li su to i drugi znali. Zadnjih tjedana, naime, baš uporaba tih "specijalnih sredstava" od strane službe sigurnosti izaziva u Sloveniji žustre polemike i jače političke potrese. Ministar obrane Janez Janša je u svojoj memoarskoj knjizi "Pomaci", koja je izašla ovog ljeta, spomenuo "čudno ponašanje" člana Predsjedništva Slovenije Cirila Zlobeca, a poslije se, u javnoj polemici koja je uslijedila, ponajprije između Janše i Zlobeca, iskazalo da je slovenska tajna policija uoči osamostaljivanja Slovenije prisluškivala telefone nekih institucija, pojedinaca i stranih predstavništava. Na taj je način "uhvatila" i ta dva razgovora Zlobeca s tadašnjim talijanskim generalnim konzulom i sadašnjim ambasadorom u Ljubljani u kojima je Zlobec, navodno, spomenuo nadnevak proglašenja samostalnosti Slovenije - 25. lipnja 1991., koji je čuvan kao stroga državna tajna, i još neke druge podatke o osamostaljivanju Slovenije koji su isto tako bili državna tajna. Janša je to nazvao izdajstvom dok je Zlobec sve to porekao i proglasio prljavim međusobnim političkim obračunavanjima. Zlobec je napisao knjigu u kojoj je iznio svoje viđenje zbivanja u Sloveniji za vrijeme osamostaljivanja i u jednom dijelu, reklo bi se, izravno ukazao na samovoljno ponašanje Janeza Janše kao ministra odbrane i Igora Bavčara, ministra unutrašnjih poslova, u stanovitoj fazi rata u Sloveniji i to nazvao pokušajem preuzimanjem vlasti. Početkom ovog mjeseca je, u vezi s aferom prisluškivanja, skupšinska Komisija za nadzor sigurnosno-informativne službe u jednom od izvještaja o radu službe suigurnosti zaključila da su neki njeni postupci u vezi s prisluškivanjem nezakoniti i neustavni jer, navodno, odlučujući o prisluškivanju nije postupala po amandmanu slovenskoga Ustava koji određuje da se policijsko prisluškivanje može primijeniti samo nakon odluke suda a ne na osnovi odluka unutar policije. Policijski ministar Igor Bavčar i šef sigurnosno-informativne službe Brejc sada izjavljuju da su telefone prisluškivali u vrijeme pravnog interregnuma kada je, doduše, u parlamentu već donesen novi zakon o policiji ali još nije primjenjivan pa je policija i u slučaju prisluškivanja postupala po starom zakonu "uz znanje i suglasnost najvišeg političkog vodstva Slovenije". Milan Kučan se čudi što Komisija za nadzor rada sigurnosno-informativne službe nije već prije ukazala na taj pravni interregnum i na eventualnu neusklađenost djelovanja službe sigurnosti s Ustavom umjesto što je to tolerirala dvije godine. Kučan smatra da su zahvaljujući "dobroj obaviještenosti" za vrijeme rata u Sloveniji sačuvani mnogi životi i obranjena plebiscitarna odluka. To je, po njegovu sudu, dovoljno utemeljen razlog za osjetljivu intervenciju u čovjekova prava i vjerojatno može podnijeti prosudbu je li to srazmjerno s ciljem da se izbjegnu ljudske i materijalne žrtve i da se osigura mir. Izričito upitan misli li da li je postupak sigurnosno-informativne službe zakonit, Kučan je odgovorio potvrdno, dodajući da to sudi po do sada poznatim argumentima. (Hina) mc 231616 MET nov 92