SASTANAK MINISTARA VANJSKIH POSLOVA ZEMALJA ČLANICA SREDNJEEUROPSKE INICIJATIVE - POLITIČKA DEKLARACIJA

INICIJATIVE - POLITIČKA DEKLARACIJA GRAZ, 21. studenoga (Hina) - Nakon zasjedanja ministara vanjskih poslova zemalja članica Srednjeeuropske inicijative danas je usvojen zajednički "Politički dokument" čiji neslužbeni prijevod s engleskog objavljujemo u cjelosti. "Ministri vanjskih poslova Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Češke i Slovačke Federalne Republike, Madžarske, Italije, Poljske i Slovenije sastali su se 21. studenoga u Grazu na jesenskom ministarskom zasjedanju Srednjeeuropske inicijative (SEI). Ministri vanjskih poslova izrazili su svoju krajnju zabrinutost zbog toga što se, usprkos intenzivnim naporima međunarodne zajednice, agresija na Bosnu i Hercegovinu i dalje nastavlja. Osobito su osudili nastavljeno sistematsko kršenje međunarodnog humanitarnog prava i osnovnih ljudskih prava. Uvjereni su da su poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, ljudskih prava, učinkovita zaštita manjina i nepovredivost granica najbitniji elementi za napredak mirovnog procesa. Ministri vanjskih poslova izrazili su čvrstu podršku svim međunarodnim akcijama poduzetim od strane međunarodne zajednice i ponovili poziv Srbiji i Crnoj Gori da prestanu sa svim oblicima uplitanja u Hrvatskoj. Još jednom su ponovili da neće tolerirati agresiju protiv BiH. U tom su kontekstu osobito naglasili važnost napora unutar okvira pregovaračkog procesa započetog na Londonskoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji, kao i napora učinjenih u okviru UN, KESS-a i Europske zajednice. Pozdravili su nedavni sastanak u Ženevi između vođa raznih strana uključenih u sukob te od njih zatražili da nastave s pregovorima koji će na kraju voditi prema općem, pravednom i trajnom riješenju problema bivše Jugoslavije. Naročito su od svih strana kojih se to tiče zatražili da formalno, kao osnovu za pregovore, prihvate ustavne prijedloge za BiH koje su predočili lord Owen (Ouen) i Cyrus Vance (Sajrus Vens). Ministri su izrazili duboku zabrinutost zbog najveće ljudske tragedije koja se nakon drugog svjetskog rata odvija u Europi i koja je već uzrokovala skoro tri milijuna izbjeglica i prognanika, koji su glavne žrtve politike koja ne poštuje osnovna načela humanitarnog prava. Srpska je opsada Sarajeva stvorila stanje u kojem se ovaj važni europski grad i njegovi stanovnici suočavaju s uvjetima koji podsjećaju na koncentracioni logor. Slična situacija prevladava i u drugim dijelovima BiH. Ministri vanjskih poslova izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog sve veće opasnosti od širenja sukoba na ostala područja bivše Jugoslavije. Zatražili su od svih strana da pojačaju napore u sprečavanju takve tragedije, imajući u vidu da su glavni uzroci opasnosti stalna politika etničke diskriminacije i ugnjetavanja, kao i sve mnogobrojniji pokušaji da se izmjeni etnički sastav bivše Jugoslavije, uključujući Kosovo, Sandžak i Vojvodinu. Ministri su s odobrenjem pozdravili Rezoluciju 787 Vijeća sigurnosti koja se odnosi na jačanje embarga na uvoz oružja protiv bivše Jugoslavije i jačanje sankcija protiv Srbije i Crne Gore, te pozivaju glavnog tajnika da u dogovoru s UNHCR i drugim relavantnim humanitarnim agencijama istraži mogućnosti i uvjete za promicanje sigurnosnih područja u humanitarne svrhe. Ministri su ponovo naglasili važnost regionalne suradnje u jačanju solidarnosti i jedinstva europskih nacija. Također su istaknuli njihovu posebnu ulogu u podržavanju novih demokracija i njihovih stalnih napora prema cilju unutrašnje reforme, gospodarskog rasta i punog učešća u procesu europske integracije. Ukazali su na važnost uspješnog ostvarenja tih ciljeva za mir i stabilnost u srednjeeuropskoj regiji i čitavoj Europi. Izrazili su duboku zabrinutost zbog pojave ksenofobije i netrpeljivosti u mnogim dijelovima Europe i složili se da bi nastavak procesa europske integracije, kao i potpuna predanost primjeni svih ciljeva i vrijednosti koje su stupovi europskog sustava i njegovih institucija, mogli imati odlučujuću ulogu u lakšem rješavanju zajedničkih problema naših društava. Ministar vanjskih poslova ČSFR, izvjestio je skup o predstojećoj podjeli Češke i Slovačke Federalne Republike na Češku Republiku i Slovačku Republiku. U namjeri da se osigura kontinuitet suradnje u Srednjoj Europi, ministri su preporučili čelnicima vlada da s naklonošću razmotre eventualne molbe Češke i Slovačke za primanjem u članstvo, pošto postanu subjekti međunarodnog prava. Predložili su da se po primitku molbi, pismenim odobrenjem, postigne potreban konsenzus čelnika vlada naslovljenim na predsjednika, bez sazivanja izvanrednog sastanka. Ministri su pozdravili prijenos sedam infrastrukturalnih projekata u nadležnost Sekretarijata za projekte Srednjeeuropske inicijative u okviru Europske banke za obnovu i razvoj kojoj su također izrazili svoju zahvalnost glede njenog zalaganja i suradnje u aktivnostima Inicijative. Povoljno su se izrazili i o konstitucijskom sastanku Upravnog odbora Sekretarijata. Ministri očekuju da će se prvi konkretni koraci za ostvarivanje usvojenih projekata moći poduzeti prije proljetnog sastanka ministara. Ministri su ocijenili stanje projekata različitih radnih grupa i u potpunosti odobrili dodatne projekte, izrazivši zadovoljstvo zbog postignutih rezultata. U skladu sa smjernicama koje su na godišnjem sastanku u Beču prihvatili čelnici vlada, u budućnosti će se najveća pažnja posvetiti projektima koji se odnose na poboljšanje regionalnih infrastruktura. Ministri su također zadovoljni i napretkom postignutim u svim ostalim poljima aktivnosti Inicijative. Zahvaljujući nedavnim, kao i očekivanim budućim promjenama u članstvu Inicijative, ministri su se načelno složili da Republika Češka predsjeda radnom grupom za energiju, a Republika Slovačka radnom grupom za kulturu, obrazovanje i razmjenu učenika i studenata, pod uvjetom da one postanu članice. Hrvatska će predsjedati radnom grupom za turizam, dok će Austrija do donošenja daljnjih odluka privremeno predsjedati radnom grupom za telekomunikacije. Ministri su odlučili da će Nacionalnim koordinatorima dati mandat za održavanje specijalnog zasjedanja prije kraja godine kako bi se proučili načini i sredstva za daljnje poboljšanje djelotvornosti Inicijative u svim poljima aktivnosti, uključujući i mogućnost stvaranja stalne administrativne strukture. Ministri su pozdravili poticanje i ostvarivanje stalnih kontakata između Inicijative i Vijeća Europe, Grupe 24, EZ-a, kao i između Inicijative i radne grupe Alpe-Jadran i Bavarske. Naglasili su prednosti koje ti bliski kontakti imaju za aktivnosti radnih grupa. Ministri vanjskih poslova izrazili su svoju uvjerenost u korisnost doprinosa ad hoc radne grupe za manjine (koja je nedavno svojim prvim sastankom u Sloveniji potvrdila nastavak svojih aktivnosti) u učvršćavanju utjecaja Inicijative na obrađivanje i rješavanje pitanja manjina u međunarodnim okvirima. Sa zadovoljstvom su ustanovili da će se slijedeći sastanak ad hoc radne grupe održati u Hrvatskoj prije kraja 1992. Pozvavši se na odluku srpanjskog sastanka čelnika Vlada, ministri vanjskih poslova odobrili su zaključak nacionalnih koordinatora da se jedan sastanak stručnjaka mora održati prije kraja ove godine u svakom od ostala tri izabrana područja političke konzultacije unutar Inicijative, tj. KESS-u, Vijeću Europe i odnosima novih demokracija Europe i EZ-a koje će organizirati Češka i Slovačka, Austrija odnosno Italija. Ministri vanjskih poslova ponovo su podržali inicijativu Mađarske za organiziranje konferencije o jačanju dunavske suradnje u proljeće 1993. u Budimpešti uz sudjelovanje svih zainteresiranih zemalja i organizacija, uključujući i regionalne grupacije. Ta bi konferencija mogla postati jasnim očitovanjem suradnje regionalnih grupacija. Ministri vanjskih poslova ponovili su važnost razvoja suradnje između Inicijative i 4 zainteresirane zemlje koje nisu članice (Bjelarus, Bugarska, Rumunjska i Ukrajina), a s kojima su uspostavljene posebne veze. Pozdravili su napredak postignut uključivanjem tih država u aktivnosti radnih grupa Inicijative. Ministri su izrazili svoje zadovoljstvo zbog razmjene gledišta s Bjelarusom, Bugarskom, Rumunjskom i Ukrajinom uoči ovog sastanka i izrazili spremnost glede ispitivanja mogućnosti za organiziranje sličnih razmjena gledišta u budućnosti. Ministri vanjskih poslova izrazili su želju za budućim održavanjem sastanaka Odbora za kontakte na visokoj službenoj razini barem jedanput godišnje. Ministri su toplo pozdravili paralelni sastanak predsjednika odbora za vanjsku politiku parlamenata zemalja članica koji se održava u Grazu i ponovili svoje uvjerenje o važnosti parlamentarnih aktivnosti unutar Inicijative. Ministri su se složili da će, slijedeći prihvaćena pravila o rotaciji, od 1. siječnja 1993. Inicijativom predsjedati Mađarska. Ministri su izrazili zahvalnost Austriji zbog njenog prihvaćanja predsjedavajuće funkcije u izvanrednim uvjetima i za njeno vrlo djelotvorno izvršavanje te funkcije tijekom 1992 godine". (Hina) fs 211218 MET nov 92