ŠTEDIONICE I ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE O PRIJEDLOGU ZAKONA O NJIHOVOM POSLOVANJU

NJIHOVOM POSLOVANJU ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Odbor za poslovanje štedionica, štedno-kreditnih zadruga i štedno-kreditnih službi, koji djeluje u sklopu Udruženja banaka i ostalih financijskih organizacija Hrvatske gospodarske komore, na današnjoj je sjednici odbacio prijedlog zakona o njihovom poslovanju, koji je izradilo Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Odbor je jednodušan u ocjeni da se Prijedlog zakona o štedionicama, štedno-kreditnim zadrugama i štedno-kreditnim službama svodi na ograničenja, umjesto na unapređenja zadrugarstva i malog privatnog poduzetništva. Zaključivši da predlagač u izradi prijedloga zakona nije uzeo u obzir teze koje je Odbor izradio s tim u svezi, ujedno je zatraženo od Ministarstva financija da u radnu grupu za temeljitu izmjenu i dopunu prijedloga i prilagodbe europskom uzoru i našoj praksi trebaju ući predstavnici Odbora, Zadružnog saveza i Saveza udruženja obrtnika. Za članove Odbora neprihvatljiv je i imovinski cenzus koji bi, prema prijedlogu, za štedionice trebao biti milijun DEM u dinarskoj protuvrijednosti, od čega 80 posto moraju biti novčana sredstva, dok bi za štedno-kreditne zadruge trebao biti najmanje 100 tisuća DEM. Za osnivanje štedionice treba najmanje deset osnivača, dok se za osnivanje ŠKZ traži, u slučaju fizičkih osoba, najmanje 20 osnivača (zadrugara), što je, zaključuje Odbor, u najmanju ruku nelogično. Inače, u Austriji se, naprimjer, zadružni udjeli kreću od 10 do 100 šilinga. Kako je Prijedlogom zakona predviđeno da štedionice, štedno-kreditne zadruge i službe koje su osnovane po postojećim propisima, svoje poslovanje usklade s odredbama zakona u roku šest mjeseci, može se desiti da taj vid zadrugarstva prestane postojati po sili zakona, upozoravaju članovi Odbora. Sada u Hrvatskoj djeluje samo 60-ak štedno-kreditnih organizacija i to u najvećem djelu kao ŠKZ i ŠKS pri poljoprivrednim i zanatskim zadrugama. Na temelju postojećeg Zakona o štedno-kreditnim organizacijama, u posljednje dvije godine osnovano je samo 10 štedionica. Njihovi osnivači su uglavnom fizičke osobe, ali ima i primjera štedionica mješovitog tipa, sa stranim kapitalom. Predstavnik Narodne banke Hrvatske Ivo Pancirov je rekao da je prijedlog zakona manjkav te zaključio da je "rađen bez sudjelovanja predstavnika tih službi na terenu", te izrazio stajalište NBH da je donošenje zakona preuranjeno i da treba pričekati novi zakon o bankama. Naime, pri kraju je i izrada prijedloga novog zakona o bankama koji je usklađen sa sličnim zakonima zapadnih zemalja. Predstavnici Središnje njemačke banke nisu imali većih primjedbi na prijedlog osim da je, prema njihovom mišljenju, i taj zakon preuranjen dok se ne donese zakon o trgovačkim društvima, istaknuo je Pancirov. Odbor je zatražio podršku za svoje aktivnosti od Hrvatske gospodarske komore. (Hina) sj 201304 MET nov 92