ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske inž.
Hrvoje Šarinić primio je danas predstavnike saveza Hrvatskih vojnih
invalida domovinskog rata koji su u gotovo dvosatnom susretu, u nazočnosti
potpredsjednika Vlade dr. Mate Granića, upoznali premijera sa svim
problemima invalida domovinskog rata i njihove organizacije.
Na sastanku su bili nazočni predsjednik HVIDRA-e Željko Klemenčić, tajnica
Stanka Knežević te predstavnici regionalnih podružnica ustrojenih po
operativnim zonama HV kao i predstavnica Udruženja udovica domovinskog rata
Irena Durbeta. Predsjednik HVIDRA-e istaknuo je da je nužna nova i
modernija zakonska regulativa problema invalida domovinskog rata te novo
određenje njihove organizacije koja treba postati organizacijom od posebnog
društvenog interesa za RH.
"Ne želimo postati novi SUBNOR, kako nam mnogi nedobronamjerni žele
podmetnuti" izjavio je Klemenčić naglasivši da se nekadašnji hrvatski
bojovnici žele vratiti u normalan život koliko je to moguće te da ne traže
mirovine već šansu u društvu kroz privatno poduzetništvo i
prekvalifikacije. HVIDRA ima oko 6000 registriranih članova a očekuje se
da će do početka iduće godine taj broj porasti na 10 000 članova,stoga je
bitan novi društveno-pravni status te organizacije koja će time riješiti
probleme svog financiranja i prostora u kojima djeluje, istaknuo je
predsjednik HVIDRA-e.
Potpredsjednik Vlade dr. Mate Granić iznio je da je u Hrvatskoj zasad
registrirano oko 21.500 ranjenika, a od njih oko 17 tisuća invalida koje
Hrvatska neće zaboraviti te da će pri vladi RH biti osnovano posebno
povjerenstvo za invalide koje će rješavati sve probleme ovakove naravi. On
je dodao da HVIDRA treba djelovati kao staleška organizacija te da se
"nikako ne smije ponoviti sindrom SUBNOR-a".
Premijer Šarinić je kazao da će zamolba o promjeni statusa organizacije
biti razmotrena s razumijevanjem te da se mora riješiti problem njezina
financiranja jer, kako je kazao, "invalidi ne smiju biti prosjaci".
Premijer Šarinić također se zauzeo za dijalog između invalida i vlade preko
vladina povjerenstva. "Morate kao udruženje imati jedna vrata na koja
možete pokucati", izjavio je premijer i naglasio potrebu da se invalidi što
prije uključe u normalan život. Premijeru su izneseni konkretni prijedlozi
u svezi s pravnom regulacijom ovog problema te strani modeli, npr.
Austrije, financiranja invalidskih organizacija a potpredsjednik Vlade dr.
Granić zauzeo se za potpunu i jasnu državnu regulativu, pogotovu u pogledu
zapošljavanja gdje su zabilježene i prve zloupotrebe nekih privatnih
poduzetnika.
Predstavnica udovica domovinskog rata Irena Durbeta upoznala je prisutne s
problemima koje su zadesile udovice domovinskog rata, posebice zbog
nesigurnosti za budućnost njihove djece glede školovanja i mirovina koje su
vrlo niske i ne prate porast troškova života. Predstavnici HVIDRA-e iz
cijele Hrvatske informirali su o problemima s kojima se susreću a oni su
slični, bez obzira na regije. Radi se o nerazumijevanju nižih struktura
vlasti za probleme invalida, sporom i teškom procesu dobivanja statusa
invalida a osobito je naglašen problem manipulacija i nezakonitih radnji
glede stambenog fonda bivše JNA na koji bi invalidi trebali imati
prvenstvo. Premijer Šarinić je na kraju sastanka izjavio da će u
povjerenstvo ući dva člana HVIDRA-e koji će zastupati interese invalida
domovinskog rata, te da će se ono vrlo brzo osnovati. On je istaknuo da će
se osobno zauzeti da to povjerenstvo "bude mjesto za istinski dijalog vlade
i invalida domovinskog rata".
(Hina)dd
181310 MET nov 92
Uhićena majka djeteta za kojim se traga u Savi
Energetski će se obnoviti zgrada Gimnazije i Strukovne škole Gospić
Veleposlanstvo SAD u BiH zastupnicima: Ili ste s nama ili na strani Rusije
Puljak: Incident u školi u Splitu "jako ozbiljan"
VLADA Utvrđen popis od 32 nekretnine od strateškog značaja za državu
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
SKV: Sport u 12.30 sati
SKV: Svijet u 12,30 sati
Na Adventu u Varaždinu 2024. rekordnih 200.000 posjetitelja, oboreni i drugi rekordi
Koordinacija HVO-a traži procesuiranje desetaka masovnih zločina nad Hrvatima u BiH