ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Hrvatska kreditna banka za obnovu i
poslovne banke i štedionice u Hrvatskoj utanačile su sve detalje vezane uz
zaprimanje zahtjeva za odobravanje zajmova povratnicima iz Njemačke,
doznaje se od izvršnog direktora u HKBO-u dr. Marijana Živkovića.
Riječ je o provedbi nedavno potpisanog Sporazuma između vlada Njemačke i
Hrvatske o financijskoj pomoći povratnicima, za njihovu poduzetničku i
radnu reintegraciju u Hrvatskoj. Svaka od ugovornih strana za provedbu
Sporazuma osigurava po 10 milijuna DEM, s tim da će se sredstva namicati
prema potrebama i dinamici ulaganja, te dinamici odobravanja zahtjeva.
Hrvatska strana svoj dio obveze osigurava iz proračuna, u dinarskoj
protuvrijednosti po službenom tečaju na dan prispjeća iznosa u njemačkim
markama.
Potencijalni zajmoprimac, povratnik, pored dokaza da je bio u Njemačkoj,
jednoj od 45 poslovnih banaka ili 10 štedionica u Hrvatskoj predaje
dokumentaciju (elaborat) o namjeni i svrsi ulaganja, iznosu te dinamici
pritjecanja sredstava. Uz to treba prezentirati i procjenu prihoda i
rashoda, te dobiti, kao i mogućnosti zapošljavanja drugih radnika.
Maksimalan iznos zajma može biti do 300 tisuća DEM, dok minimum nije
utvrđen. Zajmovi se daju na temelju devizne klauzule u hrvatskim dinarima,
a otplata je također u HRD.
Prema riječima dr. Živkovića, zajmoprimac mora imati vlastito učešće u
visini 30 posto od traženog iznosa zajma, bilo u novcu, opremi ili
nekretninama.
Zajmovi se daju na rok od osam do 15 godina, zavisno od namjene ulaganja.
Ukoliko je riječ o opremi tada je rok osam godina, dok je za objekte i
nasade taj rok do 15 godina. Godišnja kamata iznosi četiri posto, a za
otplatu zajma predviđen je i grace period od dvije do četiri godine. U
strukturi kamate od četiri posto godišnje, jedan posto dobiva poslovna
banka, odnosno štedionica, jedan posto HKBO, dok se preostala dva posto
usmjeravaju za povećanje sredstava fonda, pojasnio je dr. Živković.
Na osnovi podnešene dokumentacije, poslovne banke i štedionice, ocjenjuju
njenu valjanost, istražuju sigurnost projekta za povrat uloženih sredstava
i reguliraju kreditni odnos. Ukoliko banke i štedionice daju pozitivnu
ocjenu projektu, predstavnici HKBO i Deutche Ausgleichsbank ravnopravno
provjeravaju osnovanost nalaza banke i daju dozvolu za "stavljanje u pogon
novčanih sredstava". U cilju sigurnosti, predviđena je i kontrola namjene
i uviđaj na licu mjesta.
Do kraja ove godine trebalo bi u fondu osigurati 10 milijuna DEM (pet pet), +
dok bi ostalih 10 milijuna DEM (također pet + pet) trebalo osigurati
početkom 1993. godine, rekao je dr. Živković.
Ukoliko investitoru trebaju devize za potrebe uvoza i za uvoznu opremu, on
ta sredstva osigurava kod poslovne banke ili kod HKBO-a.
Zajmovi će se odobravati za različite vidove obavljanja djelatnosti, od,
primjerice, stomatološke ordinacije do ulaganja u poljoprivredu, nastavio
je dr. Živković, dodavši da je bitno da time povratnik osigura svoju i
egzistenciju obitelji, uz mogućnost zapošljavanja i drugih radnika.
Povratnik sam odabire banku ili štedionicu, izrađuje dokumentaciju,
osigurava 30 posto od traženog iznosa zajma, dok banka ili štedionica
potencijalnog investitora-povratnika ocjenjuje sama, a zahtjeve za
odobravanje zajma rješava temeljem njihovog pristizanja u banku ili
štedionicu, rezimirao je na kraju izvršni direktor u Hrvatskoj kreditnoj
banci za obnovu dr. Marijan Živković.
(Hina)ds
141022 MET nov 92
Renault blago povećao prodaju u 2024.
ISPRAVAK VIJESTI: Najava događaja - kultura - za četvrtak, 16. siječnja
Benetton zatvara tvornicu u Osijeku, otkaz za više od 260 radnika - sindikat
Čak 600 policajaca na ogledu košarkaške Eurolige u Parizu
Više od 150 osoba učilo hrvatski jezik na Sveučilištu Magellanes u Čileu
Počinje energetska obnova zgrade gradske uprave u Grubišnom Polju
Francuska: Predsjednica parlamenta upozorava na rizik izglasavanja nepovjerenja vladi
Sabor: Raste broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova
MojPosao: "Lead developeri" lani s najvišim plaćama, najpotplaćeniji frizeri
Izrael optužio Hamas za odustajanje od dijelova sporazuma o primirju