SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Naslov: EZ i izbjeglice iz bivše Jugoslavije Nadnaslov: Europa oklijeva prihvatiti nove izbjeglice Podnaslov: Širom otvorena vrata bosanskim izbjeglicama znači podržati srpsku politiku etničkog čišćenja. Piše: Mark HEINRICH, Reuter BONN - Europske su zemlje osigurale utočište za 500.000 izbjeglica iz ratom pogođenih zemalja bivše Jugoslavije, no ustručavaju se primati nove kontingente kako takvim postupcima ne bi podržale srpsko etničko čišćenje i izazvale pogoršanje ksenofobičnog raspoloženja u vlastitim zemljama. Europska su se Dvanaestorica složila s prihvatom daljnjih 6.000 ljudi iz bosanskih izbjegličkih logora nakon dugih mjeseci zalaganja Njemačke, koja je sama primila gotovo polovicu ljudi smještenih izvan područja bivše Jugoslavije. Glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Hanns Schumacher u četvrtak je izjavio kako je odluka EZ-a, iako okašnjela, ipak potakla ostale članove Zajednice na veću spremnost za prihvat izbjeglica, kojima prijeti oštra balkanska zima. "Čini mi se da su se nakon uvjerljivog i emocijama nadahnutog Kinkelovog (Klaus Kinkel, njemački ministar vanjskih poslova) izlaganja situacije promijenili stavovi kolega iz EZ-a", rekao je Schumacher. Kinkel je odluku EZ-a opisao kao "gestu kojom bi se do Božića, ako je to uopće moguće, trebali isprazniti logori". Međunalosv: Između 10.000 i 15.000 još je u logorima Pa i taj bi potez bio tek kap u moru očaja bosanskohercegovačkog pučanstva bez krova nad glavom. Na stotine tisuća ljudi u bijegu je zbog rata, mnogi su od njih izgladnjeli, žrtve su bombardiranja i pljački odmetničkih milicija. Neki su uhvaćeni u zamku između dvije linije bojišta, drugi vegetiraju u prljavim logorima otkako je Hrvatska zalupila svoja vrata, prosvjedujući protiv nevoljkosti susjednih europskih zemalja da preuzmu brigu za stotine tisuća njezinih izbjeglica. Gospođa Sadako Ogata, Visoki komesar UN za izbjeglice, mišljenja je da oko 10.000 bosanskih državljana (Njemačka pak drži da se radi o 15.000 ljudi) nije u mogućnosti napustiti koncentracione i izbjegličke logore jer im susjedne zemlje odbijaju pružiti utočište. "Veoma je teško govoriti o broju slučajeva, obzirom da se za veliki broj njih niti ne zna", naglasio je Schumacher. U istraživanju koje je Reuter ovog tjedna proveo na temu jugoslavenske izbjegličke politike, neke su europske zemlje izjavile kako bi širom otvorena vrata bosanskim izbjeglicama međunarodnu zajednicu učinila suučesnikom srbijanske politike etničkog čišćenja. Međunaslov: Njemačka prihvatila 235.000 bosanskih izbjeglica Veliki broj bosanskih izbjeglica su Muslimani, koje su mahom protjerale srpske paravojne formacije u marljivom nastojanju da novo osvojena područja pretvore u etnički čiste pokrajine "Velike Srbije". Glasnogovornik finske vlade izjavio je kako je situacija u izbjegličkim logorima očajna s obzirom da je oštra zima na pragu, no ipak je mišljenja da bi masovno evakuiranje izbjeglica Srbima samo olakšalo posao. Francuska koja je izdala oko 20.000 viza bivšim Jugoslavenima, mišljenja je da izbjeglice valja smjestiti što bliže njihovim domovima. Njemački joj dužnosnici predbacuju da je bila u mogućnosti prihvatiti mnogo više izbjeglica s obzirom da u Francuskoj postoji velika "jugoslavenska" emigrantska zajednica. Još se jedan čimbenik protivi otvaranju vrata najezdi izbjeglica: to je desničarska ksenofobija kojoj razloge valja tražiti u velikim brojem iseljenika iz bivših komunističkih zemalja istočne Europe i Trećeg svijeta. Rasno se nasilje naglo razmahalo, a potpora desničarskim strankama jednakom je brzinom porasla u zemljama s velikim brojem izbjeglica poput Njemačke i Francuske. Usprkos valu ksenofobije, Njemačka je prihvatila 235.000 bosanskih izbjeglica te se u okviru EZ-a izuzetno zauzela da zemlje članice međusobno podijele teret njihova zbrinjavanja. Kritike su osobito upućene na račun Velike Britanije koja je prihvatila samo 56.000 izbjeglica usprkos populaciji većoj od 50 milijuna. (Hina) fp 141808 MET nov 92