GOVOR HRVATSKOGA PREDSTAVNIKA PRI UN

UJEDINJENI NARODI, 13. studneoga (Hina) - Objavljujemo prijevod s engleskoga dijelova govora stalnog predstavnika Republike Hrvatske u UN, dr. Marija Nobila u raspravi o problemu izbjeglica, koja je održana u trećem komitettu Generalne skupštine UN u četvrtak, 12. studenoga. "Gospodine predsjedavajući, Nedavno uvođenje demokracije u zemlje Istočne i Srednje Europe, nažalost nije dovelo i mir u ovo područje, kako smo se nadali. Naprotiv, neki režimi, koje vodi ideja agresivnog nacionalizma, teritorijalnog proširenja i rasne i vjerske nesnošljivosti, izazvali su najveća krvoprolića i razaranja na ovom prostoru nakon drugoga svjetskog rata. Ne samo da se to krvoproliće može usporediti s onim tijekom Drugoga svjetskog rata, već svojom brutalnošću i metodama ubijanja i genocida, koje su se ponovo pojavile, predstavljaju ono što je Europa mislila da više nikad neće vidjeti. Politika režima u Srbiji i Crnoj Gori sad djeluje pod drugim imenom, "etničkoga čišćenja". Ta je politika stvorila najveću izbjegličku krizu Europe druge polovine dvadesetoga stoljeća. Slažemo se s izvješćem g. Tadeusza Mazowieckoga, posebnoga izvjestitelja Komisije za ljudska prava, u dokumentu Generalnoga tajnika UN Butrosa Butros Galija, pod imenom "Stanje ljudskih prava na teritoriju bivše Jugoslavije (A/47/635). U njemu se kaže da "se čini da etničko čišćenje nije posljedica rata, već njegov cilj". Suočeni smo sa strahotama, osnivanjem koncentracionih logora, politikom genocida i etnocida, te razaranjem kuća, vjerskih objakata, kulturnih spomenika, pa čak i groblja Hrvata, Muslimana i ostalih Nesrba, koji su žrtve politike istrebljenja. Republika Hrvatska ponaša se u skladu s nepisanim pravilima ljudskoga dostojanstva i poštuje sve postojeće humanitarne zakone. Sad smo suočeni sa stanjem u kojem ne možemo osigurati odgovarajući smještaj za oko 70 tisuća izbjeglica iz BIH, pa strahujemo za njih, s obzirom na zimu. Htjeli bismo vam predložiti i moguća rješenja, među kojima je i veća financijska pomoć Hrvatskoj, da bi mogla bolje zadovoljiti potrebe izbjeglica i nadoknaditi gubitak koji stvara brinući se za njih. Teret izbjeglica morale bi podijeliti ostale zemlje koje na svoj teritorij mogu prihvatiti dio izbjeglica, i pružiti im izravnu privremenu pomoć. Izbjeglički logori sagradili bi se u sigurnim područjima Bosne i Hercegovine, gdje izbjeglicama sigurnost može jamčiti međunarodna zajednica. Vlada Hrvatske spremna je pomoći pružanjem logističke i humanitarne podrške pri što skorijem organiziranju tih centara. Povratak raseljenih osoba u svoje domove u Zaštićenim zonama UN jako bi pomogao. Rat je u bivšoj Jugoslaviji rezultirao s tri milijuna izbjeglica i raseljenih osoba, a utjecao je i na još veći broj pojedinaca. I to traži dodatnu akciju svjetske zajednice, koja mora još jače uznastojati na rješavanju problema svih ostalih svjetskih izbjeglica. Dopustite mi da navedem riječi gđe Sadako Ogata, koja je u svom govoru pred ovim Komitetom naglasila "da još nikad ured UNHCR nije bio toliko važan i na tako velikoj kušnji u zadovoljavanju potreba izbjeglica i povratnika". Nadamo se da će usklađena međunarodna akcija uspjeti pomoći milijunima izbjeglica kojima prijeti strašna sudbina." (Hina) fp 131030 MET nov 92