DELEGACIJA EBRD U NARODNOJ BANCI HRVATSKE

ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Izaslanstvo Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u kojem su Rolf B. Westling, dr. Marta Gajdos-Berry i Martti Lariola, posjetilo je danas Narodnu banku Hrvatske, gdje su razgovarali s rukovodećim ljudima hrvatske centralne banke i Ministarstva financija, priopćeno je iz NBH. Gosti su se zanimali za najznačajnije gospodarske, financijske i ostale promjene u Hrvatskoj nakon lipanjske posjete njihova izalanstva, kao i za moguće programe suradnje nakon, kako se očekuje, skorog prijema Hrvatske u ovu financijsku instituciju. Zamjenik guvernera NBH Zdravko Rogić obavijestio je goste da je prošlog tjedna usvojen Zakon o Narodnoj banci Hrvatske, čime su postavljeni trajniji pravni temelji njenog djelovanja na istovjetnim osnovnim odrednicama kakve imaju centralne banke u razvijenim tržišnim privredama. Nažalost, realne okolnosti bitno otežavajju vođenje stabilizacijski usmjerene novčane politike kakvoj se teži. Neminovne teškoće postsocijalističkih promjena u Hrvatskoj su dramatično uvećane ratom i ratnim razaranjima. Društveni proizvod u posljednje je tri godine prepolovljen, industrijska proizvodnja u prvih devet mjeseci ove godine gotovo je za četvrtinu manja nego prošle godine, tržište je suženo, rezerve stanovništva uglavnom su istrošene, teret obrane zemlje te zbrinjavanja i dalje rastućeg broja izbjeglica sve je teže izdržati, a očekivani priljev kapitala iz inozemstva je izostao. Sve to prenosi se u inflacijsku spiralu koja iz tromjesečja u tromjesečje pokazuje sve ubrzaniji tempo rasta. Taj rast ne može se zaustaviti samo monetarnim kočnicama, ma koliko centralna banka nastojala da se odupre pogubnim opasnostima sveopćeg indeksiranja troškova, plaća i cijena. Neki povoljniji pokazatelji, kao što je oživljavnje proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene tijekom ove godine, relativno uravnotežena platna bilanca, porast deviznih rezervi, nisu dovoljni da bi ukupna slika stanja postala bitno povoljnija. Posebno zabrinjava što u ovakvim okolnostima nema vlastite akumulacije kojom bi se pokrenula obnova i prestrukturiranje privrede i bankarstva, a niti prostora za daljnje preraspodjele raspoloživog društvenog proizvoda na račun prihoda stanovništva. Za Hrvatsku je utoliko važnije da se što prije riješi ne samo pitanje njenog formalnog učlanjivanja u sve značajnije međunarodne financijske institucije uključujući tu i EBRD, nego i što brže usuglašavanje o konkretnim projektima financijske i stručne podrške njenim stabilizacijskim i razvojnim programima, stoji na kraju priopćenja NBH. (Hina) sj 121520 MET nov 92