RUPEL: "OSIMSKI SPORAZUMI NE MOGU BITI SPORNI"

LJUBLJANA, 11. studenoga (Hina) - Slovenski ministar vanjskih poslova dr. Dimitrij Rupel danas je, u povodu 17. godišnjice potpisivanja Osimskih sporazuma između tadašnjih SFRJ i Republike Italije, posebnom izjavom naglasio da je stajalište Slovenije glede važenja tih sporazuma jasno. Rupel kaže da su "izmjenom nota 31. srpnja 1992. slovenska i talijanska vlada potvrdile pravomoćnost Osimskih sporazuma u cijelosti". Time je, po njegovu tumačenju, "Slovenija postala pravna sljednica tih sporazuma ali je, u skladu s definicijom bivšeg talijanskog ministra vanjskih poslova De Michelisa 'Oltre Osimo' - po kojoj su neki elementi sporazuma zastarjeli, spremna o svakoj od tih točaka i dalje razgovarati s talijanskom stranom". Rupel je izjavio da ne pridaje velike važnosti nedavnim demonstracijama "ekstremista u Trstu" niti misli da bi to moglo utjecati na službenu talijansku politiku, dodavši da su Osimski sporazumi bili u Trstu "povod reakcije ekstremnih snaga koje su iskoristile sentimene 'esula', talijskih izbjeglica iz Istre i Primorske". Ministar Rupel je najavio sastanak mješovitih osimskih komisija 16, 17. i 18. studenog, rekavši da "stvari teku normalno, na temelju ugovora", te da će se s "talijanskom stranom iscrpno razgovarati i dogovarati već prilikom susreta u okviru Heksagonale". On je također rekao da odgađanje posjeta premijera Janeza Drnovšeka Italiji "neće dovesti u pitanje slovenske odnose s Italijom". Na pitanje o svom nedavnom telefonskom razgovoru s talijanskim ministrom vanjskih poslova Emiliom Colombom, Rupel je odgovorio kako su se "suglasili o tome da su neki događaji uz granicu prevršili mjeru", ali da je i tom prilikom potvrđena važnost Osimskih sporazuma. Odgovarajući na pitanja novinara, Rupel je, među inim, rekao da Slovenija očekuje potporu Italije u gradnji brze ceste Trst-Koper-Gorica-madžarska granica te da bi razvoj koparske luke pomogao i ekonomskom jačanju talijanske manjine na tom području. Probleme talijanske nacionalne manjine u Sloveniji i slovenske manjine u Italiji moguće je, po Rupelovoj ocjeni, "rješavati unatoč tome što nije potpisan tzv. trilateralni sporazum između Italije, Hrvatske i Slovenije, a Slovenija, kao uzor rješavanje pitanja manjina, nudi sporazum o manjinama koji je potpisala s Madžarskom a u tijeku je i njegovo razmatranj i s Austrijom". Ministar Rupel izrazio je i sumnju u to da bi se pitanje imovine 'esula' u Sloveniji, koji sada imaju talijansko državljanstvo, moglo riješiti općenitim pristupom navodeći "da stvari treba rješavati od slučaja do slučaja budući da slovenski zakon o denacionalizaciji nacionalizirane imovine ima za strane državljane posebne odredbe". Govoreći o slovenskoj manjini u Italiji, Rupel je rekao da "ne vidi zapreka tome da bi Italija to riješila na moderan način i u skladu s načelima KESS-a". Upitan postoji li s Hrvatskom koordinirano djelovanje glede rješavanja problema talijanske manjine, Rupel je, na današnjoj konferenciji za novinstvo, izjavio da će o tome "razgovarati na skorašnjem susretu s hrvatskim ministrom vanjskih poslova, ali da je standard zaštite talijanske nacionalne manjine u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj". (Hina)sp 111330 MET nov 92