REDOVITA ISPLATA INOZEMNIH MIROVINA U HRVATSKOJ

ZAGREB, 11. listopada (Hina) - "Republika Hrvatska je ustavnom odlukom preuzela sve međudržavne ugovore bivše Jugoslavije, među njima i 16 ugovora kojima se uređuju mirovine iz inozemstva. Sve države te ugovore primjenjuju tako da se inozemne mirovine kontinuirano isplaćuju preko hrvatskih poslovnih banaka", izjavila je u razgovoru za Hinu stručna savjetnica za provedbu međudržavnih ugovora Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske Blaženka Šimetić. Preuzete ugovore sa 16 europskih država Hrvatska će primjenjivati sve dok se s tim državama ne zaključe novi. Kontakti i razgovori na tom području su intenzivni, a hrvatski su stručnjaci sposobni predložiti nova, povoljnija rješenja usklađena s europskim zakonodavstvom, pogotovo rješenjima između članica Europske zajednice, ocijenila je Blaženka Šimetić napominjući da je zbog velikog broja tih ugovora i potrebne zakonske procedure za Hrvatsku povoljnije postepeno sklapanje novih ugovora. Većina inozemnih mirovina isplaćuje se sada preko deviznih računa korisnika u hrvatskim poslovnim bankama, a gdje to nije bilo moguće, jer su se mirovine prije isplaćivale preko pošte u Beogradu, kao npr. iz Belgije, umirovljenici dobivaju gotovinske dolarske čekove naplative u svakoj banci, istaknula je Blaženka Šimetić. Zbog isplata direktno na račune korisnika, u Republičkom fondu nemaju točne podatke o broju korisnika, ali, po riječima stručne savjetnice, samo se iz njemačkog radnog osiguranja u Hrvatskoj isplaćuje oko 25.000 mirovina što je preko 11 milijuna DEM mjesečno, dok njemačku rentu zbog nesreća na poslu prima oko tisuću osoba. U povodu čestih natpisa o talijanskim mirovinama, Blaženka Šimetić ističe da je njihov broj porastao zadnjih godina kada su Talijani počeli priznavati talijanski vojni staži i onima koji, kako je prije zahtijevano, nisu imali i drugi radni staž u Italiji. "Novim tumačenjem konvenicije Talijani su tada priznali i staž ostvaren u Hrvatskoj", pojašnjava ona, dodajući da je do sada, većinom pozitivno, rješeno oko 10.000 zahtjeva. Te mirovine, precizirala je, nisu mogli ostvariti korisnici invalidske mirovine, odnosno svi koji su u Hrvatskoj imali manje od 15 godina staža. "Obzirom na velik broj zahtjeva, oni se relativno sporo rješavaju. Te se mirovine isplaćuju u gotovinskom čeku naplativom u svakoj hrvatskoj poslovnoj banci. Ima, međutim dosta slučajeva da korisnici te mirovine primaju preko rodbine u Italiji", kazala je Blaženka Šimetić napominjući da je pogrešno govoriti o vojnim mirovinama, jer su to mirovine temeljene na priznanju vojnog staža i one nisu u prosjeku više od mirovina iz drugih država, npr. Njemačke ili Švicarske. Na upit postoje li saznanja o isplati inozemnih mirovina na privremeno okupiranim područjima, stručna savjetnica RFMIORH ističe da korisnicima s tih područja mirovine redovito stižu na njihove račune u hrvatskim poslovnim bankama gdje ih mogu i podići. Inozemni zavodi međutim, upozorava ona, redovno traže podatke o osiguranicima koje moraju ovjeriti ovlaštena hrvatska tijela, pa ukoliko se ti podaci ne dostave na vrijeme može se dogoditi da im se mirovine ukinu. "Osim za cjelokupno područje Hrvatske i za Sloveniju, europske države primjenjuju embargo na isplatu mirovina za sve ostale države bivše Jugoslavije", napomenula je Blaženka Šimetić. Kako bi se pomoglo izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, nastavila je ona, s Njemačkom je dogovoreno da RFMIORH pomogne u podnošenju i realizaciji njihovih zahtjeva, a pomoći će im i kod zahtjeva za mirovinama iz drugih država. Govoreći o odnosima s državama nastalim na području bivše Jugoslavije, stručna savjetnica RFMIORH ističe da će se problemi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i raščlanjivanja radnog straža, trebati rješiti ugovorima. "Republika Hrvatska za svoje je osiguranike preuzela sada sve godine staža bez obzira gdje su ih ostvarili, međutim u budućim odnosima to će se riješiti međudržavnim ugovorima", kazala je ona. Na upit što je s mirovinama iz vaneuropskih država o čemu je već, glede mirovina iz Argenitne, postavljeno pitanje i u hrvatskom Saboru, Blaženka Šimetić pojašnjava da konvencije s njima nije imala ni bivša Jugoslavija već je postojao faktički reciprocitet, npr, s Brazilom ili SAD-om. "Argentina dugo nije isplaćivala mirovine u inozemstvo, međutim Hrvatska će s njom, kao i mnogim drugim državama u kojima živi veći broj iseljenih Hrvata, u budućnosti svakako trebati uspostaviti međudržavne odnose na području mirovinskog osigurnja", drži ona. (Hina) do 110914 MET nov 92