PROGRAM PREVENTIVNE ZAŠTITE DJECE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA

ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Mališani-izbjeglice, kojih je prema podacima Zavoda za zaštitu majke i djeteta iz Zagreba krajem listopada u Hrvatskoj bilo najmanje 223 tisuće, dodatno opterećuju hrvatsko zdravstvo, drže liječnici pedijatri i druge osobe koje se skrbe za "liječenje prije bolesti". Riječ je o tome da oni u najvećem broju slučajeva sa sobom donose i drukčije kulturološke i sanitetske navike. "Procjepljenost mališana iz Bosne, izuzmu li se veliki gradovi s okolicom, u prosjeku je oko 60 posto. U Hrvatskoj je procjepljenost na svjetskoj razini, od 90 do 95 posto", ocjenjuje načelnik Operativnog odjela preventivne zaštite Glavnoga sanitetskog stožera Republike Hrvatske prim. dr. Željko Baklaić. Voditelj Koordinacije za medicinsku pomoć i zdravstvenu zaštitu djece u izvanrednim prilikama, specijalista pedijatar u Zavodu za zaštitu majke i djeteta u Zagrebu prof. dr. Josip Grgurić još je određeniji: "Svaka nova skupina djece iz Bosne stalna je epidemiološka bomba". On pojašnjava da su liječnici zadovoljni s dosadašnjim stanjem, ali i upozorava: "Znate, s epidemijama se nikad ne zna. Ne bih volio da sutra moram demantirati naše zadovoljstvo" Dr. Gregurić izražava i brigu zbog pojave rasta broja slabokrvne djece po izbjegličkim svratištima, kao i broj neuhranjene djece. Ima i pojava nepravilno uhranjene djece: zbog pretjeranog korištenja tjestenine, krumpira i slično, mališani se debljaju, a organizam im postaje neotporniji. Slična je pojava zabilježena i kod drugih socijalno ugroženih skupina djece koja uzimaju koriste humanitarnu pomoć. "Daleko od toga da mi u zdravstvu pravimo razliku među bolesnicima. Svi, bez sumnje, imaju isti tretman. Naprosto, zdravstvo je izloženo znatno većem riziku od epidemije, a ujedno i velikom financijskom opterećenju. Mislim da ga nećemo moći svladati bez pomoći UNICEF-a i drugih", objašnjava dr. Baklaić. Koordinacija je predložila obiman program preventivne zaštite djece koju su zatekle izvanredne okolnosti. Prema njemu, mjesečno bi u Hrvatskoj trebalo osigurati 500 tona mlijeka u prahu. Time bi sva djeca u školi dobila mliječni obrok, što bi im garantiralo barem četvrtinu dnevnih energetskih potreba. Također, dojenčadi u Hrvatskoj potrebno je nabaviti 100 tona posebnog mlijeka u prahu. Podaci pokazuju da je samo Hrvatskoj uoči rata bilo 55.408 novorođene djece godišnje. Nadalje, u programu se potražuje poširoka lista lijekova, osobito antibiotika i cjepiva, čije su zalihe u pojedinim dijelovima države na izmaku. Poseban dio programa je liječenje djece u inozemstvu: odlaskom skupine od 17 bolesne djece u Belgiju njegove mogućnosti nisu ni izdaleka iscrpljene. a Dr. Grgurić poziva roditelje bolesne djece da iskoriste tu priliku. Za posebne skupine program je nadopunjen psihološkom pomoći djeci, što se pokazalo izuzetno korisnim. Naime, podaci pokazuju da su pedijatri šestomjesečnim volonterskim nadzorom nad izbjegličkim centrima u Gašincima, Savudriji, otoku Obojanu i Omišu očuvali zdravstveno stanje djece na uobičajenoj razini zdravlja u Hrvatskoj. Usput se brinuli i o drugim dobnim skupinama u kampovima. "Ali, ponavljam: ne ispuni li se ovaj program, dosadašnje se stanje može začas bitno narušiti," upozorava voditelj Koordinacije za medicinsku pomoć i zdravstvenu zaštitu djece u izvanrednim prilikama prof. dr. Josip Grgurić. (Hina) do 110943 MET nov 92