SRBI OPTUŽENI ZA TEŠKE ZLOUPORABE LJUDSKIH PRAVA

WASHINGTON, 11. studenoga (Hina) - Prenosimo odlomke izvješća koje je nakon posjeta Hrvatskoj sastavila istražna skupina pod pokroviteljstvom Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS). Izvješće tročlane ekipe, koju je vodio Hans Corell (Korel) iz švedskog Ministarstva vanjskih poslova, objavio je KESS početkom ovoga mjeseca. Odlomci: Pozadina Od 30. rujna do 5. listopada 1992. tri su izvjestitelja pod pokroviteljstvom KESS-a poslana u Hrvatsku kako bi istražili i sastavili izvješće o navedenim zlouporabama ljudskih prava. Skupinu je vodio Hans Corell (Korel), podtajnik za pravne i konzularne poslove u švedskom Ministarstvu vanjskih poslova. Ostali su članovi bili zamjenik glavnog tajnika i pravni savjetnik austrijskog Ministarstva vanjskih poslova Helmut Turk te članica Europske komisije za ljudska prava Gro Hillestad Thune (Hilštad Tun) iz Norveške. Izvjestiteljska misija poslana je u skladu s odredbama KESS-ova Mehanizma za ljudsku dimenziju, na temelju kojeg države sudionice mogu zatražiti pomoć KESS-ove misije u rješavanju problema ljudskih prava. Ta je misija dio sadašnjih napora KESS-a, kojima se nastoji prosuditi stanje ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji i utvrditi činjenice o izvješćima o zvjerstvima i ratnim zločinima. Ta je misija osnovana na poticaj SAD i zemalja članica EZ. Oni su željeli da izvjestitelji posjete Hrvatsku i BiH. To se izvješće odnosi na prvi dio misije. Posjet BiH planira se za blisku budućnost. SAD su osigurale logističku i administrativnu potporu za posjet Hrvatskoj. Američka ambasada u Zagrebu služila je izvjestiteljima kao lokalna institucija za koordinaciju. Izvješće potvrđuje nalaze drugih misija KESS-a, posebice Thomsonove misije koja je posjetila BiH od 29. kolovoza do 4. rujna 1992. U njemu se iznose nove potvrde podrobnih podataka koje su SAD nedavno podastrle Ujedinjenim narodima. U skladu s procedurama KESS-a i to će izvješće biti predano Ujedinjenim narodima po odredbama rezolucije 778 UN. SAD su izrazile zadovoljstvo što je KESS preuzeo tu misiju, slažu se s njom i zahvalne su mu na rezultatima triju izvjestitelja koji su istraživali situaciju u Hrvatskoj. Glavna otkrića izvješća: - "Nedvojbeno je da su u oružanom sukobu u bivšoj Jugoslaviji teško kršena ljudska prava i načela međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući ratne zločine i zločine protiv čovječanstva... Dokazi su brojni i ne mogu se zanijekati. Međunarodna zajednica ne smije dopustiti nastavak takve strašne situacije." - "Dojmovi su izvjestitelja nakon njihova kratka, ali sadržajna posjeta Hrvatskoj vrlo jaki. Premda su se mogli pripremiti za taj posjet čitajući neke od brojnih dokumenata o stanju u bivšoj Jugoslaviji, ti dokumenti nisu mogli prenijeti dojmove koje ostavlja ispitivanje uvjeta na licu mjesta..." - "Premda odgovornost za... teška kršenja ljudskih prava i norma međunarodnog humanitarnog prava snose obje strane u sukobu, čini se da su broj i težina zločina što ih je počinila JA, srpske paravojne skupine i policijske snage (srpskih) vlasti u Kninu, kudikamo teži te da su takva kršenja općeprihvaćenih međunarodnih norma dio službeno dopuštene ili čak sustavno podupirane politike." Odlomci Sažetak i uvod Izvjestitelji (Hans Corell, Hans Turk i Gro Hillested Thune) posjetili su Hrvatsku u razdoblju od 30. rujna do 5. listopada 1992. u okviru moskovskog Mehanizma za ljudsku dimenziju za Hrvatsku. Tijekom tog razdoblja oni su u Zagrebu razgovarali s članovima hrvatske Vlade, hrvatskog Sabora, nevladinih organizacija, s akademicima i predstavnicima međunarodnih organizacija koje djeluju u Hrvatskoj. Također su posjetili tri područja pod zaštitom UN (UNPA), u kojima su razgovarali s djelatnicima UN i lokalnih vlasti. Izvjestitelji... su saznali sljedeće: Opstoje brojna izvješća o zvjerstvima počinjenim protiv nenaoružanih civila, kao i o praksi "etničkoga čišćenja" na teritoriju Republike Hrvatske. Premda se odgovornost za ta teška kršenja ljudskih prava i norma međunarodnog prava treba pripisati i jednoj i drugoj strani u sukobu, čini se da su broj i težina zločina što ih je izvršila JA, srpske paravojne skupine i policijske snage (srpskih) vlasti u Kninu kudikamo teži. Čini se da su sa srpske strane takva kršenja općeprihvaćenih međunarodnih norma dio službeno dopuštene i čak sustavno podupirane politike. Uz to što je njihova misija imala zadatak utvrditi činjenice, izvjestitelji su držali da im je glavna zadaća istražiti mogućnosti da utvrde odgovornost za zločine protiv nenaoružanih civila. U vezi s time ispitali su odgovarajuće republičke zakone i pravnu administraciju u Hrvatskoj te odgovarajuće međunarodne pravne dokumente. Na temelju tih ispitivanja izvjestitelji zaključuju da opstoji dostatna pravna osnova za otvaranje međunarodnih sudskih postupaka... Izvjestitelji žele naglasiti jačinu dojmova svojega kratkog, ali sadržajnog posjeta Hrvatskoj. Premda su se mogli pripremiti za taj posjet čitajući neke od brojnih dokumenata načinjenih u vezi sa stanjem u bivšoj Jugoslaviji, ti dokumenti nisu mogli prenijeti dojmove dobivene nakon ispitivanja uvjeta na licu mjesta... Uloga UN Krvoproliće koje se dogodilo nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije potaknulo je Ujedinjene narode da poduzme operaciju održanja mira u okviru koje su u određenim područjima Republike Hrvatske stvorena "područja pod zaštitom UN" (UNPA)... Zadatak Zaštitnih snaga UN (UNPROFOR) je osigurati da se ta područja demilitariziraju i da to ostanu te da svi ljudi koji u njima prebivaju budu zaštićeni od opasnosti od oružanog napada. Policijski promatrači UN (UNCIVPOL) trebaju osigurati da lokalne policijske snage obave svoje dužnosti, a da ne zloupotrebljavaju ljudska prava i ne diskriminiraju ljude na temelju nacionalnosti... UNPROFOR je suočen sa sve većim zaprekama u svojim naporima za uspostavu plana UN u zaštićenim područjima. Tomu je razlog činjenica da sukobljene strane, posebice vlasti u Kninu i ekstremističke snage u zaštićenim područjima, ne ostvaruju s UNPROFOR-om punu i stalnu suradnju koju bi morali ostvarivati ako se želi omogućiti izvršenje zadataka što mu ih je povjerilo Vijeće sigurnosti... Izvjestiteljima je također napomenuto da bi glavni napad na Bihać Srbi mogli izvesti prije početka zime. Uz golema stradanja civila takav bi razvoj događaja izazvao novi veliki val izbjeglica u Hrvatsku... K tomu, zajednička je zabrinutost da bi srpske snage u 'krajini' mogle posegnuti za opsežnim terorističkim djelovanjima. Branu Peruča, jugoistočno od Knina, dosad su držale srpske "specijalne policijske snage", koje su povučene nakon pregovora s UNPROFOR-om... Postoji velika zabrinutost da bi vlasti mogle zaprijetiti uništenjem brane, što bi izazvalo ekološku katastrofu i ugrozilo živote 40 do 50 tisuća ljudi koji žive južno od brane. Drugi je veliki izvor zabrinutosti velik broj tona eksploziva, za koji se tvrdi da je spremljen nedaleko od aerodroma Zemunik, što ga kontroliraju Srbi, i koji bi, ako se aktivira, mogao izazvati potres koji bi pogodio povijesni grad Zadar i okolno područje na kojemu, po popisu iz 1991., živi oko 135.000 ljudi. Po mišljenju izvjestitelja očito je razmještanje UNPROFOR u tim područjima glavni čimbenik koji sprečava ponovno izbijanje oružanog sukoba... Ako se za područja pod srpskom kontrolom u Republici Hrvatskoj tijekom sljedećeg mjeseca ne nađe rješenje, povlačenje UNPROFOR-a nakon isteka njegova mandata moglo bi, po mišljenju izvjestitelja, voditi novom i masovnom krvoproliću, uključivo i zvjerstva protiv nenaoružanog civilnog pučanstva. Takav bi razvoj događaja mogao imati teške posljedice za stanje u cijelom tom području. Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj Postoje brojna izvješća o zločinima protiv nenaoružanih civila kao i "etničkom čišćenju" na teritoriju Republike Hrvatske... Masovna ubojstva i svojevoljna pogubljenja A/ Područja pod nadzorom hrvatske Vlade Izvjestitelji su dobili izvješća koja govore o svojevoljnim pogubljenjima Srba od hrvatskih snaga. Izviješteno je da su sredinom studenoga 1991. pripadnici Hrvatske vojske uhitili 18 Srba iz sela Kip i doveli ih u Marino Selo, gdje su ih, navodno, ubili u prosincu 1991. Po izvješćima, Hrvatska je vojska masakrirala približno 150 civila u blizini sela Pakračka Poljana u studenome 1991. O tom je incidentu pisao hrvatski tisak. Još se ne zna gdje se nalazi masovna grobnica. Usprkos poziva koje su poslali obitelji žrtava hrvatske vlasti nisu dosad objavile nikakve podatke o tomu, premda Ministarstvo unutarnjih poslova vodi istragu o tom događaju. Tvrdi se da vlasti odugovlače istragu jer je u događaj upletena Hrvatska vojska. B/ Područja koja su trenutačno pod nadzorom (srpskih) kninskih vlasti Postoje brojna izvješća o masovnim ubojstvima nenaoružanih civila, od kojih je najcrnje izvješće o događajima u Vukovaru. Po podacima iz više izvora, čini se da su snage JA zajedno sa srpskim neregularnim snagama pogubile dvije do tri tisuće nenaoružanih civila koji se drže nestalima nakon pada Vukovara. Tvrdi se da u Vukovaru i okolici ima deset do petnaest masovnih grobnica. Čini se da postoje vrlo jasni podaci o lokaciji triju grobnica. Kninske su vlasti, međutim, zabranile prilaz tim mjestima. Upućeni su stručnjaci obavijestili izvjestitelje da se identifikacija žrtava i uzroka njihove smrti neće moći obaviti ako se ekshumacija masovnih grobnica ne izvrši prije dolaska zime. Nasilne deportacije i etničko čišćenje Nasilne deportacije na temelju etničke pripadnosti obavljane su vrlo često, posebice je to činila srpska strana. U brojnim su slučajevima protjerani ljudi bili zatvoreni u zatočeničkim logorima gdje su bili podvrgnuti teškim zlostavljanjima... Uz zatočeničke logore kao takve, obje su strane, kako je izviješteno, posezale za "rješenjem putem talaca". Ta praksa je uključivala opkoljenje cijeloga sela i korištenje stanovnicima kao taocima koje se zamjenjivalo za zatočenike na drugoj strani. Izviješteno je da je srpska strana to često činila te da je Hrvatska vojska držala kao taoce stanovnike nekih srpskih sela u zapadnoj Slavoniji. Premda je "etničko čišćenje" u brojnim slučajevima svršen čin, još postoje etnički miješana područja. U većini tih područja, međutim, određene etničke skupine su ili stalno izložene početnim oblicima procesa etničkoga čišćenja ili se nalaze pod izravnom prijetnjom da će biti protjerane ili ubijene opisanim metodama. Takve su situacije obilježene uništavanjem i pljenidbom imovine, diskriminacijskim otpuštanjem s posla i općom politikom zastrašivanja i uznemiravanja određene etničke skupine. Cilj takvih djelovanja je stvoriti ozračje terora i straha, kao i gospodarsko gušenje, kako bi ljudi koji su izloženi tim djelovanjima jedini izlaz našli u bijegu. Na teritoriju pod nadzorom hrvatske Vlade Srbi su jedina etnička skupina izložena takvim djelovanjima. Na područjima pod nadzorom kninskih vlasti, međutim, uz hrvatsko stanovništvo ugroženi su i Muslimani, Madžari, Česi, Slovaci i Rusini. Također je naglašeno da se uništavanje hrvatskih kuća obavljalo u prvom redu tijekom oružanog sukoba, dok se veći dio srpskih kuća uništavalo nakon uvođenja Vanceova plana kako bi se spriječio povratak Srba... Uništavanje i pljenidba imovine A/ Područja pod nadzorom hrvatske Vlade Izviješteno je da je u Hrvatskoj imovina Srba u brojnim slučajevima uništavana i plijenjena. Saznaje se da je u prošlih deset mjeseci uništeno više od 6000 srpskih kuća. Izviješteno je da su u području Zadra 2. svibnja 1991. oko 1000 Hrvata iz Bibinja zajedno sa skupinom ljudi iz Zadra sustavno uništavali i pljačkali imovinu Srba. Također se saznaje da određeni broj općina ima popise srpskih kuća i imovine koje treba uništiti. Također se navodi da su te popise sastavili službenici HDZ-a... B/ Područja koja su trenutačno pod nadzorom (srpskih) kninskih vlasti Izviješteno je da su kninske vlasti već uništile ili zaplijenile većinu kuća i imovine, što pripadaju ne-Srbima. No, takva se djela navodno još uvijek obavljaju. U rujnu 1992. šest starijih ljudi iz sela Svinjarevci, koji su bili terorizirani kako bi napustili svoje kuće i koji su očajnički nastojali prijeći na teritorij pod nadzorom hrvatskih vlasti, dobili su obavijest od "Ureda za unutarnje poslove" u Vukovaru da, žele li napustiti to područje, moraju potpisati službeni formular kojim potvrđuju da dobrovoljno napuštaju svoje domove. Izvjestitelji su bili posebice zabrinuti podacima da su kninske vlasti u studenoma 1991. donijele zakon koji omogućuje zapljenu imovine što pripada bilo kojem čovjeku kojega se drži "neprijateljem srpske republike krajine". Budući da u tim područjima ne postoji djelotvoran pravni sustav, očito je da je jedina svrha takvog zakona legitimizirati protjerivanje ne-Srba iz njihovih domova. Diskriminacijsko otpuštanje s posla i uznemiravanje A/ Područja pod nadzorom hrvatske Vlade Izviješteno je da je velik broj Srba nepropisno otpušten s posla isključivo na temelju njihova etničkog podrijetla. To je posebice bio slučaj u vladinim uredima i policiji... Saznaje se da je, primjerice, u ožujku 1990. šezdeset pripadnika srpske inteligencije bilo prisiljeno napustiti Zadar, nakon što im je HDZ poslao prijeteća pisma, u kojima se kaže: "Dosta nam je srpskih komunističkih diktatora, došlo je naše vrijeme. Odlazite ili ćete se morati ponašati kako mi želimo." Mjesna policija nije ništa poduzela kako bi zaštitila te ljude, koji su nakon toga dobivali prijeteće telefonske pozive u kojima ih se upozoravalo da će, ako ne odu, njihova djeca biti ubijena, a njihove žene silovane... B/ Područja pod trenutačnim nadzorom kninskih vlasti U tim su područjima, kako je izviješteno, praktički svi Hrvati kao i drugi ne-Srbi nepropisno otpušteni s posla, isključivo na temelju etničkog podrijetla. Ne-Srbima se također prijetilo smrću i redovito su bili izloženi drugim teškim oblicima zastrašivanja... Nepropisna uhićenja Srba u Hrvatskoj Postoje brojna izvješća o nepropisnim uhićenjima Srba na teritopriju pod nadzorom hrvatske Vlade... Saznaje se da su u policijskim zatvorima obavljana mučenja i zlostavljanja. Izviješteno je da su imena srpskih intelektualaca objavljivana u novinama u obliku popisa "traženih" osoba. Ako se pronađu, mogu biti uhićeni... Mnogima se sudilo u odsutnosti. Navodi se da sve dok se ime nekog Srbina pojavljuje na popisu, nije potreban drugi dokaz za donošenje osude... Zakonska prava i odgovornost Budući da u mandat izvjestitelja ulazi i procjena o mogućnosti da se proglasi odgovornost za zločine počinjene protiv nenaoružanih civila, izvjestitelji su razmotrili zakon koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj... Oni zaključuju da je kategorija kršenja ljudskih prava, koja je dio njihova sadašnjeg mandata, kažnjiva po zakonu bivše Jugoslavije kao i po zakonu Republike Hrvatske... Po mišljenju izvjestitelja, nužno je napraviti podrobnu procjenu pravila potrebnih za sustav upotrebe prikupljenih podataka prije primjene pravde. Prije no što se uvede takav sustav, moraju se iznijeti razlozi za njegovo donošenje. Po mišljenju izvjestitelja, takav bi sustav morao: - omogućiti utvrđivanje osobne odgovornosti - omogućiti sudjelovanje žrtava ili njihovih rođaka i ublažiti njihovu žalost - otvoriti mogućnost da svjedoci i organizacije daju izjave ili pridonose utvrđivanju osobne odgovornosti - jasno upozoriti svijet da je međunarodna zajednica spremna djelovati - sačuvati mogućnosti različitih opcija glede... dovođenja osumnjičenih na sud... Zaključne napomene Nedvojbeno je da su teške povrede ljudskih prava i norma međunarodnoga humanitarnog zakona, uključivo i ratne zločine i zločine protiv čovječanstva, počinjeni u vezi s oružanim sukobom u bivšoj Jugoslaviji. Također je opće poznato da se zločini nastavljaju činiti. Dokazi su brojni i neporecivi. Međunarodna zajednica ne može dopustiti nastavak takve strašne situacije. Odlučne se mjere moraju provesti u različitim područjima kako bi prestala ta tragična situacija. Jedno od njih je područje zakona... Ovo je povijesni trenutak koji nudi primjere bez presedana. Zainteresirane su zemlje izvan tog područja izrazile želju da razmotre djelovanje koje bi se poduzelo u vezi s počinjenim zločinima. No, još je važnija mogućnost suradnje koju je izvjestiteljima ponudila Vlada Republike Hrvatske. U bliskoj bi se budućnosti moglo uspostaviti međunarodno zakonodavstvo koje bi se bavilo pojedincima odgovornim za počinjene zločine... Po mišljenju izvjestitelja, međunarodna zajednica dijeli zajedničku odgovornost da privede sudu počinitelje zločina u oružanom sukobu u bivšoj Jugoslaviji. Pravila odgovarajućih međunarodnih zakonskih instrumenata trebala bi se primijeniti kako bi se kaznili oni koji su odgovorni i kako bi se pokazala odlučnost međunarodne zajednice da djeluje sada i u budućnosti. (Hina) rb 111358 MET nov 92