PRIOPĆENJE O 8. SASTANKU ZAJEDNIČKE KOMISIJE UNPROFOR-A, ECMMM, HRVATSKE VLADE I LOKALNIH SRPSKIH VLASTI

VLADE I LOKALNIH SRPSKIH VLASTI ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Ured za informiranje javnosti UNPROFOR-a u Zagrebu dostavio je danas HINI priopćenje o 8. sastanku zajedničke komisije UNPROFOR-a, Promatračke misije EZ-a, Vlade Republike Hrvatske i lokalnih vlasti tzv. krajine. Tekst priopćenja objavljujemo u cijelosti (prijevod s engleskog). "Zajednička komisija je 9. studenoga završila svoj niz sastanaka bez da je odredila datum za ponovno okupljanje. Sve su strane izrazile zabrinutost zbog slabog napretka u radu Komisije. Od sada će bilateralne rasprave voditi UNPROFOR, kako bi se prebrodili svi problemi koji su se u većem broju pojavili tijekom prošlih osam sastanka. U međuvremenu, nastavit će se rad dviju podkomisija, a nova podkomisija, koja će se baviti pravnim pitanjima, prvi put će se sastati ovog tjedna. Zajednička Komisija, osnovana Rezolucijom 762 Vijeća Sigurnosti od 30. lipnja 1992. godine, za nadgledanje postupne obnove Hrvatske vlasti u "ružičastim zonama", održala je svoj 8. sastanak u Topuskom u ponedjeljak 9. studenoga. U Komisiji kojoj predsjeda Cedric Thornberry (Sedrik Tornberi), zamjenik šefa Misije za UNPROFOR, također sudjeluju i Promatračka misija Europske Zajednice (ECMM), Hrvatska Vlada i lokalne (srpske) vlasti u području. Prvi sastanak održan je na aerodromu Zemunik 31. srpnja 1992. Kasniji sastanci održavani su u Maslenici i Topuskom. OPERATIVNA/SIGURNOSNA SITUACIJA Komisija je saslušala a zatim raspravila izvješća UNPROFOR-a i ECMM o operativnoj i sigurnosnoj situaciji u "ružičastim zonama" u razdoblju od posljednjeg sastanka do danas. Situacija se od 7. sastanka (vidi priopćenje od 26. listopada) nije značajnije promjenila. Još uvijek je bilo mnogo slučajeva kršenja prekida vatre, većinom s hrvatske strane, a što se srpske strane tiče glavno kršenje Vanceovog plana očitivalo se u nazočnosti teško naoružanih pripadnika milicija. UNCIVPOL (Civilna policija UN) i vojska opisali su mnoge incidente, kao npr. paljenje kuća, bombaške napade, zastrašivanje ljudi u njihovim kućama, često od strane ljudi u vojnim uniformama. UNCIVPOL je također izvjestio i o sve goroj ekonomskoj situaciji mnogih stanovnika, osobito u selima, te o njihovom strahu da neće moći preživjeti zimu. Predsjedavajući Komisije, željeći ukratko opisati situaciju u kojoj se nalazi mnogo stanovnika tih područja, nazvao ju je "sve tmurnijom i anarhičnom, pogotovo kako se bliži zima". NAPOMENE PREDSJEDNIKA Predsjedavajući, g. Thornberry, izjavio je da su svi još jednom čuli "istu tužnu priču". Ali situacija postaje sve ozbiljnija. Jedna strana potpuno kontraproduktivno prijeti da stvari riješi silom, a druga strana poduzima političke akcije koje imaju za cilj da izigraju namjeru ne samo Zajedničke komisije već i Vanceovog plana. Sastanak UNPROFOR-a i kninskih vlasti, održan 2. studenoga, nije uspio riješiti neke osnovne probleme, od kojih je ključno pitanje bilo razoružavanje milicija u obje "ružičaste zone" i u tri od četiri sektora. U tim je područjima ponovo došlo do porasta napetosti, a čini se da postoji izvjestan broj pojedinaca za koje se može reći da ne haju da li vlada mir ili rat, usprkos krhkoj situaciji. G. Thornberry je sudionike podsjetio da je svrha Rezolucije 762 nadgledanje postupne uspostave hrvatske vlasti u "ružičastim zonama", a sve u skladu sa spomenutom Rezolucijom. Od kada je Rezolucija usvojena, u tom se pravcu nije napravio niti jedan jedini korak. Čak se i veoma koristan rad podkomisija stalno blokiralo zbog toga što jedna, ili čak obadvije strane, nisu dale odobrenje ili podršku na političkoj razini. Komisija je trebala odlučnije pokušati raditi na barem jednom gorućem pitanju na svakom svom sastanku, ali izgleda da za to nije bilo dovoljno volje. Predložio je stoga da se na ovom sastanku raspravlja o izgradnji Masleničkog mosta. Tužan odraz stanja bio je da nakon gotovo 40 sati provedenih zajedno, strane nisu imale toliko suradničkog duha da sjednu i ručaju za istim stolom, zajedno sa predstavnicima UN i EZ. Glavni tajnik će Vijeće sigurnosti izvjestiti o nedostatku napretka i političke volje. Predsjedavajući (Thornberry) osobno ne može ništa drugo nego pitati se da li će Vijeće sigurnosti htjeti i dalje poklanjati povjerenje i ovlasti tijelu koje je samo stvorilo. Ukoliko ne dođe do nekih promjena, Thornberry je bio mišljenja da bi Komisija trebala privremeno odgoditi rasprave i prekinuti rad kako bi se razmislilo. PROMATRAČKA MISIJA EUROPSKE ZAJEDNICE (ECMM) U ime ECMM, ambasador MacDonald (Mekdonald) je rekao da EZ dijeli duboku zabrinutost predsjednika Komisije. Možda bi zaista, ako se odabere samo jedan problem za raspravu na jednom sastanku, i ako se ustraje da ga se riješi, došlo do nekog napretka. HRVATSKA VLADA Dr. (Zvonimir) Baletić je u ime Hrvatske vlade rekao da dijeli duboku zabrinutost zbog nemogućnosti da se dođe do napretka. Zahvalan je svim svim članovima Komisije na njihovim nastojanjima, ali je izrazio žaljenje što se obadvije strane okrivljuje da su jednako odgovorne za ovo stanje. Ljudi nisu slijepi na ovo što se događa. Predsjednik (Republike Hrvatske) je u pismu glavnom tajniku detaljno izvjestio o nedavnim događajima, uključujući i one vezane za Komisiju. Ne može se ignorirati ono što je drugdje rečeno, npr. nedavna Prijedorska deklaracija o ujedinjenju (tzv. srpskih krajina) u kojoj je izravno rečeno da će se Vanceov plan i Rezolucija 762 izigrati. Očito je da srpska strana upotrebljava Rezoluciju kako bi konsolidirala, pa čak i proširila teritorij koji sada kontrolira. Odgađajući pregovore srpska strana želi dobiti na vremenu kako bi Hrvatsku i svjetsku zajednicu stavila pred svršeni čin. Od dolaska UNPROFOR-a u ta područje Srbi su počinili 600 ubojstava nad Hrvatima. Suočavajući se sa takovom situacijom on (Dr. Baletić) u potpunosti razumije probleme UNPROFOR-a. Misli da bi se Vijeće sigurnosti trebalo obavijestiti o trenutačnoj situaciji te da će ono razmotriti promjenu mandata UNPROFOR-a. Dr. Baletić je podržao ideju o odgodi sastanaka Komisije kako bi se svim stranama omogućilo da situaciju u razmotre u cijelosti. SRPSKA STRANA G. Živković je rekao da je hrvatska strana u više navrata, tijekom sastanaka Komisije, optužena za kršenja prekida vatre i pucanje na osoblje UNPROFOR-a u "ružičastim zonama". Stoga je besmisleno optuživati srpsku stranu, ako se zna da su takva kršenja dolazila sa hrvatske strane, osobito kada se prekid vatre kršio mnogo jačim naoružanjem od lakog pješadijskog oružja. Rezolucija 762 temelji se na ideji izgradnje povjerenja, a on nije vidio da se bilo kakvo povjerenje izgradilo tijekom ovog procesa. Pitanja oko Miljevačke visoravni i hrvatskog zakona o amnestiji nisu se razmatrala, a upravo su to stvari koje bi se trebale riješavati da bi se došlo do obostranog povjerenja. G. Martinović je aludirao na novi zakon, kojeg je nedavno usvojila Hrvatskla, a koji u stvari poništava zakon o amnestiji. U hrvatskoj štampi G. Degan je oštro kritizirao taj zakon. On nije sukladan s Rezolucijom 762, a to bi trebala procjeniti i neovisna pravna tijela. G. Starević je rekao da njegova strana želi da se rad Komisije nastavi. Što se tiče pitanja demilitarizacije, da li su trupe UN sposobne štititi stanovništvo UNPA? Da li su sposobni preuzeti obveze Vanceovog plana? Čini se da je stajalište UNPROFOR-a u vezi s kršenjima prekida vatre od hrvatske strane takvo da se ona opravdavaju neuspjehom plana demilitarizacije. To je nelogično i netočno. Njegova će strana u pismenom obliku predočiti nove prijedloge vezane za primjenu plana demilitarizacije. Rekao je da hrvatska strana nije tijekom rada Komisije dala nikakve konkretne prijedloge dok je njegova strana uputila mnogo prijedloga. Predsjednik Komisije je, odgovarajući g. Stareviću, rekao da kad bi UNPROFOR imao adekvatnu suradnju kakvu traži Vijeće sigurnosti, mogao bi ispuniti sve svoje obveze. Ako bude nailazio na namjeran i prikriven inat, obveza je Komisije obratiti se glavnom tajniku i Vijeću sigurnosti. DISKUSIJA G. Živković je rekao da je njegova strana voljna smjesta raspravljati o Maslenici ukoliko postoji bilo kakav znak dobre volje sa hrvatske strane. Dr. Baletić je objasnio zakon o amnestiji. Predsjednik je rekao da je UNPROFOR od samog dolaska vršio pritisak da se počne s primjenom zakona o amnestiji, kojeg vide kao ključnu točku u ponovnoj uspostavi normalnih uvjeta. Predložio je, što je i prihvaćeno, da se pravna podkomisija što prije sazove i obrati pažnju na sva pravna pitanja vezana uz rad Komisije. RAD PODKOMISIJA 1. Prekid vatre i pitanja sigurnosti Predsjedatelj, Viktor Andreev, priopćio je da se podkomisija sastala 7. studenoga i da je u konstruktivnoj atmosferi napravila značajan napredak. Sada se čeka na njezin sljedeći sastanak zakazan za 17. studenoga i prijedloge obiju strana o povlačenju, uklanjanju teškog naoružanja i razminiranju terena. 2. Ekonomska i humanitarna pitanja Predsjedatelj podkomisije, Claude Echard priopćio je da je bio zabrinut zbog problema opskrbe električnom energijom, vodom i pitanjem telekomunikacija. Podkomisija se bavi popravkom 400 kW mreže, ali je njen rad gled hidrocentrale u Obrovcu na mrtvoj točki zbog uvjeta koje je hrvatska strana postavila za povratak njenih vitalnih dijelova a koje UNPROFOR nije mogao prihvatiti. Nijedna strana nije u potpunosti surađivala glede ponovne opskrbe vodom Zadra i Drniša. Što se telekomunikacija tiče, obadvije se strane moralo upitati da li uistinu žele da se one uspostave. Ako je tako, tada bi se tehnički posao mogao obaviti u roku tjedan dana. Što se Maslenice tiče, srpska je strana rekla da posao na obnovi mosta zahtijeva početnu političku odluku; hrvatska strana se spremala predati operacioni plan za raspravu dviju strana. Sljedeći sastanak najavljen je za 10. studenoga. Predsjednik Komisije upitao je predsjednike dviju podkomisija što je blokiralo rad njihovih tijela. Svaki je odgovorio: "Nedostatak političke volje jednih ili drugih da se krene naprijed". DATUM I MIJESTO SLJEDEĆEG SASTANKA Dogovoreno je da će Zajednička Komisija uzeti privremeni odmor i ponovo se sastati na dan o kojem treba još odlučiti i to nakon konzultacija sa sve četiri strane. Tri podkomisije (prekid vatre i pitanja sigurnosti, ekonomska i humanitarna pitanja i pravna pitanja) u međuvremenu će nastaviti s radom, a izvješća o svakom sastanku slat će predsjedniku Komisije i vođama ostalih triju delegacija. Delegacije su ime UNPROFOR-a predvodili g. Cedric Thornberry, u ime ECMM-a ambasador John MacDonald, hrvatsku Vladu zastupao je Dr. Zvonimir Baletić a lokalne srpske vlasti g. Miloš Živković." (Hina) fp 100733 MET nov 92