U ZAGREBU DJELUJE 67 REGISTRIRANIH ZAVIČAJNIH KLUBOVA

ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - U Zagrebu djeluje 67 registriranih zavičajnih klubova, dok ih je još dvadesetak neregistrirano ili u osnivanju. Uz Vladin Ured za prognanike i izbjeglice i humanitarne organizacije, oni su najveći skrbnik za 150.236 prognanika i izbjeglica zbrinutih na području grada, a u zagrebačkom Regionalnom uredu za prognanike i izbjeglice naglašavaju da taj broj treba uvećati za još 30 do 50 posto neupisanih izbjeglica. Prije rata zavičajni su klubovi osnivani isključivo radi povremenih okupljanja Zagrepčana istog podrijetla, a s početkom agresije svoju su djelatnost proširili na prikupljanje i slanje humanitarne i druge pomoći na ratom zahvaćena područja, kao i na prihvat i organizaciju smještaja prvih prognanika. "Početkom rata osnovali smo klub da bismo pomogli našim ljudima u kraju iz kojeg potječemo", kaže predsjednica zavičajnog kluba "Rodna gruda Korana" Ivka Bengez, dodajući da "je uz prikupljanje svakovrsne pomoći organizirano i spašavanje civila iz okupiranih dijelova našega zavičaja". O fenomenu zavičajnih klubova u nas zagrebački sociolog prof.dr. Ognjen Čaldarović je mišljenja da "urbanu sredinu označava visoka segmentacija, gustoća i anonimnost, te ona nije tipična za razvijanje zavičajnih klubova i srodnih okupljanja. Zavičajni klubovi predstavljaju ispunjavanje simboličke potrebe za zavičajnošću i pripadnosti zajednici, odnosno teritoriju koji nam je fizički i socijalno blizak". Po njegovim riječima "takav je oblik simboličkog oživljavanja rijeđi u urbanim, a tipičniji za seoske sredine". Kako pojašnjava Čaldarović "zavičajni klubovi su u takvoj simboličkoj funkciji, zapravo, simbolička zaštitna mjesta". Međutim, prvih dana rata, zavičajni klubovi često su bili jedino stjecište vijesti koje su pristizale iz napadnutih i okruženih hrvatskih gradova. U više slučajeva zavičajni klubovi su, uslijed ratnih zbivanja u nekim krajevima, privremeno obnašali i poslove koje inače pripadaju redovnim općinskim vlastima. Od ukupnog broja zavičajnih klubova u Zagrebu, svega ih je dvadeset upisano u registar Gradskog sekreterijata za upravu i pravosuđe prije 1990., a tek polovinu tog broja može se smatrati 'starim' zavičajnim klubovima, kao što su primjerice Klub Šibenčana, Društvo Virovitičana, ili pak Društvo odičana. Većina njih, čak 47, je osnovano nakon prvih barikada u kninskoj krajini koje su najavile početak agresije na Republiku Hrvatsku. "Umnožavanje takvih klubova u ratno vrijeme govori da za njima raste stvarna potreba", pojasnio je dr. Čaldarović, "a to, pak, posredno govori da je smanjena institucionalna regulacija pitanja kojima se zavičajni klubovi bave". Nemoguće je odrediti točan broj članova koji se okupljaju u zavičajnim klubovima, jer ima zavičajnih klubova koji okupljaju tek nekoliko desetaka članova, primjerice Zavičajni klub Stajnica, Vinišće ili Rodna gruda Korana. Nasuprot njima 'prognanički' klubovi Petrinjaca, Vukovaraca ili Baranjaca okupljaju i po nekoliko tisuća članova. Ipak, može se govoriti o desetak tisuća Zagrepčana koji su na ovaj ili onaj način vezani za 'svoje' zavičajne klubove. U posljednje vrijeme uočava se smanjenje broja novoosnovanih zavičajnih klubova, kao i pad aktivnosti zavičajnih klubova iz Hrvatske, izuzev 'bosanskih' klubova koji se, izbijanjem rata u toj republici, osnivaju istom brzinom kao i njihovi hrvatski prethodnici. Isto tako nije došlo do snažnijeg povezivanja zavičajnih klubova, iako je bilo prijedloga koji su dolazili od hrvatske Vlade i Turističkog saveza Zagreba. Predsjednica kluba Rodna gruda Korana Ivka Bengez tvrdi da su veći dio svojih aktivnosti u klubu osiguravali sami jer nije bilo veće pomoći državnih službi. Također je dodala da su zavičajni klubovi nakon početnog uspona prvih mjeseci rata sada ponovno u opadanju "upravo zbog nerazumijevanja vlasti, a i zbog neuspjeha inicijative o udruživanju zavičajnih klubova u Zagrebu". Zavičajni klubovi i dalje aktivno pomažu uključivanjem u obnovu i izgradnju svojih matičnih krajeva, ali se može ustvrditi da je smirivanjem rata došlo do smanjenja potreba za njihovim 'ratnim' djelatnostima. (Hina) do 091656 MET nov 92