SASTANAK POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA I NADLEŽNIH DRŽAVNIH INSTITUCIJA

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Predstavnici poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, Hrvatske gospodarske komore i nadležnih ministarstava i institucija Hrvatske zatražili su danas da se obustavi daljnje izdavanje dozvola za uvoz vitalnih poljoprivrednih proizvoda, ukine uredba kojom se zabranjuje izvoz tih proizvoda, kao i da kontingente uvoza roba koje su na posebnom režimu određuje Vlada. Zaključci sa današnjeg sastanka vezani uz probleme s kojima su suočeni proizvođači pšenice, ulja i šećera, kao i uvoza odnosno izvoza tih proizvoda, bit će upućeni hrvatskoj Vladi. Na sastanku održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori istaknuto je da bi ministarstva trgovine i turizma te poljoprivrede trebalo zadužiti za izradu novog prijedloga zakona o uvozu poljoprivrednih proizvoda, na temelju zaštitnih carina (prelevmana). Ukoliko bi trebalo uvoziti poljoprivredne proizvode, predlaže se da to bude preko državne direkcije robnih rezervi, i to pretežito sirovina za daljnju preradu. Kako je tom prigodom istaknuo ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr. Ivan Majdak, krediti od međunarodnih institucija mogu se, u prvom redu, očekivati za poljoprivredu, i to u omjeru 80:20 u korist individualnih proizvođača, a oni su i najvažniji u proizvodnom procesu. Svi prisutni predstavnici žitokombinata, šećerana i tvornica ulja, istaknuli su da su kamate jedan od najvećih izdataka u cijeni proizvoda, te da zbog nedogovorene dinamike uvoza rastu i zalihe, a time se povećava pritisak kamata na cijenu proizvoda. Bilanciranjem proizvodnje i potrošnje, utvrđeno je da će za 1992. godinu nedostajati oko 150 tisuća tona pšenice, 60 tisuća tona šećera, kao i određene količine mlijeka, mesa itd, podaci su Sektora za poljodjelstvo, vodoprivredu i šumarstvo HGK. Odgovarajući na upit vezan o broju uvoznih dozvola za poljoprivredne proizvode, te količine koje su stigle u Hrvatsku, v.d. pomoćnik ministra turizma i trgovine Zlatko Gledec je istaknuo da se dozvole već dulje vrijeme uopće ne izdaju, te da Ministarstvo trenutno ne raspolaže s preciznim podacima koliko je i kakvih poljoprivrednih proizvoda uvezeno u Hrvatsku. Za precizne podatke, nastavio je Gledec, trebat će izvještaji carine, kao i Ureda za prognanike i izbjeglice u vezi s humanitarnom pomoći. Godišnje potrebe Hrvatske za šećerom iznose oko 120 tisuća tona, a kako su domaće šećerane, u Osijeku, Virovitici i Županji, proizvele približno 65 tisuća tona šećera, do druge kampanje prerade šećerne repe će nedostajati više od 50 tisuća tona. Trenutno je prodaja domaćeg šečera na tržištu stala. Slična je situacija i s žitokombinatima i pekarima. Zna li se da je za gospodarsku godinu 1992/93. potrebno osigurati 650 tisuća tona pšenice, na osnovi proizvedenih količina može se utvrditi manjak od oko 150 tisuća tona. Stoga se pekari zalažu da se uvozi pšenica, čija je cijena oko 130 dolara za tonu, a ne brašno koje je i "problematičnog kvaliteta", rekao je direktor "Žitozajednice" Boško Pavlović. Kako državna direkcija robnih rezervi raspolaže s dovoljnim količinama pšenice, pekari i žitokombinati mogu računati na pozajmice u svim količinama, naglasio je direktor Direkcije državnih rezervi Ante Grubišić. Situacija s uljarima je nešto drugačija. Nema potrebe za uvozom ulja, ali su cijene domaćih proizvoda veće jer, kako je pojasnio direktor zagrebačke Tvornice ulje Mirko Novosel, u cijeni litre ulja kamate dosežu čak 60 posto, 32 posto je cijena proizvoda, dok samo 2,2 posto od cijene otpada na plaće radnika. Ugovaranje poljoprivredne proizvodnje, izvoz poljoprivrednih proizvoda, tržno gospodarstvo, pitanje prelevmana i subvencija u poljoprivredi, osnove su na kojima bi trebalo bazirati poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti, a u tjesnoj suradnji s Vladom, nadležnim ministarstvima i Hrvatskom gospodarskom komorom, zaključili su sudionici današnjeg radnog sastanaka u HGK. (Hina)ds 061404 MET nov 92