FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZLAGANJE STALNOG PREDSTAVNIKA REPUBLIKE HRVATSKE NA 17 SJEDNICI KOMITETA VISOKIH DUŽNOSNIKA KESS-A

17 SJEDNICI KOMITETA VISOKIH DUŽNOSNIKA KESS-A PRAG, 5. studenoga (Hina) - Objavljujemo cjeloviti tekst današnjeg govora dr. Darka Bekića, stalnog predstavnika Republike Hrvatske u KESS-u, na 17. sjednici Odbora visokih dužnosnika KESS-a u Pragu. "Uvažavajući opće ocjene i analizu aktualnog stanja u Bosni i Hercegovini,ja moram izraziti protivljenje hrvatske delegacije nekim pojednostavnjenim tvrdnjama o praktički jednakoj odgovornosti Srba i Hrvata za tragično stanje u Bosni, zatim objede o nastojanjima susjednih zemalja da podijele Bosnu i Hercegovinu, kao i tezi prema kojoj Muslimani ubrzano postaju narod bez države. Ovakva stajališta još više začuđuju, budući da dolaze od predstavnika zemalja za koje smo bili čvrsto uvjereni da vrlo dobro poznaju bosansko-hercegovačke prilike i složenu matricu tamošnjih etničkih odnosa. Gospodine predsjedavajući,kao odgovorni diplomatski predstavnici naših zemalja - članica KESS-a, mi nemamo pravo da se prema ratnoj tragediji u Bosni i Hercegovini odnosimo površno i jednostrano. Tvrdnje da Muslimani, odnosno, Bosanci, ubrzano postaju narod bez zemje, ja moram suprotstaviti činjenicu, za koju je moja Vlada smatrala da je opće mjesto koje se više ne mora dokazivati, naime, da su tamošnji Srbi i Hrvati isto toliko Bosanci, koliko i Muslimani. Na toj osnovi, hrvatska Vlada još od početka rata čvrsto drži da Bosna i Hercegovina može preživjeti ovaj rat samo i isključivo kao ravnopravna zajednica triju konstitutivnih naroda, kao što se svojevremeno isto tako zalagala za transformaciju jugoslavenske federacije u zajednicu potpuno ravnopravnih i suverenih republika. Doista, nakon što je propala Jugoslavija, i sda, kada je došao u pitanje sam opstanak Republike Bosne i Hercegovine, postaje potpuno bjelodano da bilo kakve jednostrane akcije ili rješenja na tim područjima samo produžavaju ratnu agoniju, otežavaju mirovni proces i traženje trajnog, političkog rješenja. Gospodine predsjedavajući, Republika Hrvatska priznala je među prvima Bosnu i Hercegovinu, kao suverenu i samostalnu državu, uspostavila diplomatske odnose i zaključila nekoliko sporazuma o suradnji i pomoći, pa i vojnoj. Dakle, pomogla ju je aktivno u njenom obrambenom ratu protiv agresije, kao susjedna i prijateljska zemlja, te prihvatila golem teret od pola milijuna izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, što čini više od 10 posto našeg ukupnog stanovništva. Pripadnici hrvatske etničke zajednice u Bosni prvi su se organizirano digli na obranu njihove domovine Bosne i Hercegovine i pritom su, kao najmanja od tri konstitutivne etničke zajednice, prvenstveno branili teritorije i zemlju koju sami nastavaju već više od tisuću godina. Ima li što prirodnije od toga i tko može od bosanskih Hrvata tražiti više. Ono što oni traže u sadašnjim pregovorima jest da se odgovarajućim ustavnim rješenjima osigura njihov ravnopravni položaj u budućoj bosanskoj državi - i kao pojedinaca - građana i kao etničke zajednice. Oni nisu u stanju, niti trebaju da vode tuđe ratove, a takvo nešto još manje si može dozvoliti Republika Hrvatska, kao odgovorni član međunarodne zajednice i KESS-ove obitelji demokratskih naroda i država. Ono što Hrvatska može i čini jest da potpuno podržava principe i ciljeve Londonske konferencije i Ženevskih pregovora, da pruža konstruktivnu podršku dvojici supredsjedatelja u njihovim naporima da pronađu politička rješenja za rat na tlu bivše Jugoslavije. U tom smislu, Republika Hrvatska podržala je nacrt ustavnog rješenja što su je ovih dana ponudila dvojica supredsjedatelja i s legalnim vrhovništvom Bosne i Hercegovine upravo dogovorila daljnje usklađivanje političkih i vojnih akcija, u zajedničkoj obrani od agresije. Gospodine predsjedavajući, na temelju svega što smo iznijeli čvrsto držimo da se ne mogu održati teze o podjednakoj odgovornosti Srba i Hrvata u Bosni, a osobito, o navodnim dogovorima o podjeli Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije. Bosanski Hrvati bore se da očuvaju Bosnu i Hercegovinu, kao neovisnu i suverenu državu, u kojoj će oni imati sva građanska i nacionalna prava odnosno, jednaki, trećinski udio u upravljanju zemljom, dok je druga strana, obilno potpomognuta od vlasti u Beogradu, već daleko odmakla u razbijanju Bosne i Hercegovine i u pokušaju da stvori Veliku Srbiju. Na kraju, zbog svega rečenoga, dozvolite da naglasim kako se i delegacija Republike Hrvatske pridružuje ocjenama mnogih delegacija, kako treba produžiti do daljnjega suspenziju delegacije beogradskih vlasti iz aktivnosti na KESS-u." (Hina) fp 051708 MET nov 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙