ZAGREB BEZ ENERGETSKE BILANCE ZA OVU GODINU

ZAGREB, 4. studeni (Hina) - Nešto toplije vrijeme nego što je za ovo doba godine uobičajeno, zasad pomaže Zagrebu da probleme s toplinskom energijom stavlja u drugi plan, no u slučaju većeg zahlađenja Zagrepčani će teško namiriti svoje potrebe za grijanjem. Nešto optimizma krije se i u prognozi stručnjaka Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske po kojoj će studeni s prosječnom temperaturom od 6,3 stupnjeva Celziusa biti za stupanj topliji od prosječne temperature prijašnjih godina. Dnevne će se temperature, očekuju meteorolozi, kretati između 10 i 15 stupnjeva, a noćne između jednog i sedam stupnjeva Celziusa. Kolike su zapravo trenutačne potrebe Zagreba za toplinskom energijom teško je točno utvrditi budući da ove godine zbog rata nije napravljena energetska bilanca grada, napominje Istvan Gaal, šef Odsjeka za organizacijsko-tehničke poslove u Gradskom sekretarijatu za gospodarstvo. Od milijun Zagrepčana njih oko 350.000 grije se preko sustava daljinskog grijanja, oko 250.000 na plin, a ostalih 400.000 grije se individualno ili preko malih kućnih kotlovnica. Sustav daljinskog grijanja uključuje Centralizirani toplinski sustav (CTS) koji se sastoji od dvije velike toplane, u Zagorskoj ulici za zapadni dio i u Kuševačkoj ulici za istočni dio grada, te posebne mini-toplane. Obje velike toplane trenutačno rade na plin koji im isporučuje Gradska plinara. Isporuke plina nadoknađuju nedostatak mazuta kojeg na skladištima ima dovoljno za svega nekoliko dana. Mazuta pak nema jer ga INA, zbog velikih dugovanja Hrvatske elektroprivrede u čijem je sastavu i CTS, isporučuje neredovito i nedovoljno. Potrošnja krutih goriva (ugljena i drva) u Zagrebu se već godinama uslijed plinofikacije neprestano smanjuje. Od sredine šezdesetih kad je u gradu godišnje trošeno oko 1,5 milijuna tona ugljena, potrošnja je u razdoblju prije rata pala na oko 150.000 tona, a s početkom rata na 110.000 tona. Usprkos tome Zagrebu za ovu zimu nedostaje najmanje 50.000 tona ugljena. Glavni izvor nabave dosad je bila Bosna i Hercegovina, no zbog porasta troškova prijevoza i prekida prometnih veza uzrokovanih ratom postalo je jeftinije i lakše ugljen uvoziti iz Češke i Slovačke. Organizacija uvoza potrebnih količina je, prema riječima Istvana Gaala, u tijeku. Drvo za ogrjev se dobavlja uglavnom s bjelovarsko-bilogorskog područja i bliže okolice Zagreba. No cijene su, a mijenjaju se gotovo svakodnevno, ovih dana bile za prostorni metar drva kod bivših društvenih poduzeća poput "Šuma-prometa" stoji oko 17.000 HRD, a kod privatnika oko 13.000 HRD. Cijene ugljena su za tonu lignita 46.000 HRD, a tonu mrkog ugljena 58.800 HRD. Izlaz iz ovako nepovoljne situacije jest u novom odnosu prema energiji,prije svega u racionalizaciji potrošnje, smatraju u Gradskom sekretarijatu za gospodarstvo. "Iskustva svijeta i djelomice Zagreba pokazuju da se potrošnja toplinske energije, kad se ona mjeri u svakoj stambenoj i poslovnoj jedinici odvojeno, smanjuje između 20 i 30 posto", tvrdi Istvan Gaal. Racionalizacija bi se mogla provesti ugradnjom kalorimetara u stanove i poslovne prostorije, o čemu je, inače, bilo dosta riječi proteklih godina ali se praktički nije maklo od početka. Naime, u našem se slučaju ustanovilo da su postojeće instalacije u zgradama izvedene tako da u stanovima postoji više vertikalnih vodova centralnog grijanja što onemogućava ugradnju takvih uređaja koji, međutim, mogu mjeriti stvarni utrošak topline samo ako toplinske instalacije imaju jedan ulaz i jedan izlaz iz prostorije. Nešto će biti moguće uraditi tek ubuduće jer je Skupština grada tek u travnju ove godine donijela odluku kojom se za nove stambene objekte predviđa mogućnost ugradnje kalorimetara u svaku stambenu i poslovnu jedinicu. (Hina) do 040940 MET nov 92