HRVATSKOJ I DALJE PRIJETE REDUKCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Hrvatskoj će do konca godine, točnije samo u sjevernom dijelu razdvojenog elektroenergetskog sustava zemlje, nedostajati oko 350 milijuna kWh električne energije. Za pokriće tog manjka prijeko je potrebno osigurati 6,6 milijuna američkih dolara za interventni uvoz ulja za loženje (36.000 tona u studenome i 15.000 tona u prosincu) te sredstva u vrijednosti 10 milijuna USD za kupnju nedostajućih 200 milijuna kWh struje. Hrvatska elektroprivreda pritom očekuje odlučniju pomoć hrvatske Vlade, jer bi u suprotnom morala ograničiti isporuke električne energije oko 15 posto tijekom studenoga i prosinca. Ta bi ograničenja mogla biti i veća ako zbog nedostatka goriva ili uslijed kvara ispadne iz pogona bilo koja od većih proizvodnih jedinica u zemlji. To su, među ostalim, istaknuli čelnici HEP-a na današnjoj tiskovnoj konferenciji o elektroenergetskim prilikama u zemlji. Generalni direktor HEP-a mr. Ivan Putanec tom je prigodom istaknuo da ozbiljnijih poremećaja u opskrbi strujom tijekom listopada nije bilo, zahvaljujući izuzetno dobrim hidrološkim prilikama. Listopadske su oborine, naime, omogućile povećanu proizvodnju struje u dalmatinskim hidroelektranama te napunile akumulacije i u sjevernom dijelu hrvatskog elektroenergetskog sustava (oko 100 milijuna kWh u akumulacijama HE "Senj" i "Vinodol"). To je, međutim, samo privremeno ublažilo teškoće u opskrbi Dalmacije jer još nije riješen problem temeljnog ispusta brane "Peruča" niti su osigurani drugi uvjeti za urednu opskrbu strujom tog dijela zemlje, upozorava mr. Putanec. Uz to, dodao je, učinci dobrih hidroloških prilika umanjeni su povećanjem potrošnje zbog zahlađenja (tijekom listopada je potrošnja električne energije u Hrvatskoj porasla sa 27 na 33 milijuna kWh). Čelnici HEP-a ističu da će se sadašnje teškoće u opskrbi Dalmacije strujom pokušati ublažiti sanacijom HE "Dubrovnik" i njenim priključenjem na hrvatski elektroenergetski sustav (dosad je bila vezana na EES Bosne i Hercegovine) te sanacijom svih industrijskih elektrana na tom području, a ovisno o mogućnostima i dalje će se preuzimati dio proizvodnje hidroelektrana na Neretvi. Uz to, razmatraju se i mogućnosti nabavke mobilnih dizelskih agregata te gradnje otočke dalekovodne mreže od 110 kV između Rijeke i Zadra, kao i gradnje 440 ili 220 kV veze sjevernog i južnog dijela sustava južnim obroncima Velebita. Međutim, jedino je trajno rješenje za urednu opskrbu Dalmacije električnom energijom, drže čelnici HEP-a, gradnja termoelektrane snage 350 MW u tom dijelu zemlje. Gradnja takvog postrojenja, koje bi koristilo uvozni ugljen s malim postotkom sumpora, stajali bi oko 890 milijuna DEM i potrajala bi oko četiri godine. Moguće lokacije za gradnju takvog objekta još nisu utvrđene pa u HEP-u ističu da su, najblaže rečeno, preuranjene rasprave i oštri prosvjedi koji se već mogu čuti u dijelu domaće javnosti. Pritom treba reći da je gradnja takvih objekata vrlo opsežan i skup posao, kojem prethodi precizno utvrđeni postupak u sklopu kojeg je i javna rasprava tijekom koje će svatko imati priliku iznijeti vlastite argumente neovisno o njihovu predznaku. Konačno, upozoravaju u HEP-u, sva su ta rješenja, kao i ukupne elektroenergetske prilike u zemlji, pod velikim upitnikom zbog osobito teškog financijskog položaja HEP-a. Ukupni je gubitak tog poduzeća, naime, tijekom prvih devet mjeseci ove godine, uz nepokrivene gubitke iz prijašnjih godina, dosegao 52,9 milijardi HRD. Ovih dana dospjele obveze HEP-a dosižu 49,3 milijardi hrvatskih dinara, a čelnici tog poduzeća upozoravaju da povećanje cijena od 10. listopada ne pokriva niti tekuće poslovanje pa bi ukupni dug poduzeća potkraj godine mogao doseći oko 74 milijarde HRD. Među dospjelim obvezama osobito je veliko opterećenje skupih kratkoročnih zajmova, koje je HEP bio prisiljen uzimati i pod vrlo nepovoljnim uvjetima da bi barem dijelom održao likvidnost. Obveze po tim zajmovima trenutačno iznose 18 milijardi HRD, a doda li se tome da je dug dobavljačima istodobno premašio 17 milijardi HRD i stalno prijeti obustavom isporuka energenata jasno je da HEP, kako to ističu čelnici poduzeća, ne može jamčiti sigurnu opskrbu potrošača električnom energijom. Takvo stanje, nadalje, ugrožava i druge vitalne djelatnosti HEP-a, poglavito sanaciju elektroenergetskih objekata na područjima koja su bila zahvaćena ratom. Stoga je HEP prošloga tjedna predložio Vladi da se djelomična financijska sanacija tog poduzeća obavi pretvaranjem kratkoročnih dugova bankama i javnom sektoru u srednjoročne zajmove te dodjelom interventinih sredstava za plaćanje dobavljačima. Današnja tiskovna konferencija HEP-a održana je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt u kojem se prekosutra otvara izložba fotografija pod nazivom "Hrvatska elektroprivreda u ratu za slobodu". (Hina)ds 031347 MET nov 92