GLASNIK:"UZDAM SE U MOJU PODRAVSKU LOGIKU"

ZAGREB,2. studenog (Hina)- Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivica Gaži, u interviewu listu, kaže da je hrvatsko gospodarstvo tokom cijeloga rata "pokazalo iznimnu žilavost i otpornost. Mnogi su nas pitali (...) koliko Hrvatska može izdržati. Na početku rata oni su procjenjivali kako će to biti dva ili tri mjeseca. Upravo na tome ugledu žilavog partnera treba graditi dalje i u gospodarstvu moramo opetovati taj put kojim smo prošli u ratu, i u politici. Hrvatska treba uzeti stvari u svoje ruke, mobilizirati i aktivirati snage koje ima i tu treba stvarati viziju novoga lica hrvatskoga gospodarstva". Gaži također smatra da je samo djelomčno uzrok bujice inflacije rat i napominje da su to i "svi talozi koji se nalaze u društvenom proračunu. Prije svega odnos i položaj tzv. društvenih djelatnosti (...) Mi sada gotovo imamo odnos jedan prema jedan, proizvodnog radnika i onoga koji se ne bavi proizvodnjom". Zamoljen da komentira Vladine antiinflacijske mjere, Gaži kaže: "Možda se moglo više učiniti na aktiviranju i proizvodnom radu prognanika. Mislim kako nedostaje ta aktivna socijalna politika (...) Dakle, radno smo se vjerojatno trebali bolje organizirati, pa bi troškovi uzdržavanja bili manji, a i prilog stvaranju proizvodnje bio bi veći (...) Prema tome, mislim da iskustvenim metodama ne bismo smjeli opetovati iste pogreške. Cijela stvar se svodi na to da uravnotežimo ponudu i potražnju. I da vrlo oprezni idemo. I tu je cijela vještina i politike i vlade da izmiri i izbalansira ponudu i potražnju", napominje Gaži te na pitanje je li program koji ide sa tim da prereže inflaciju time što zaustavlja potrošnju stabilizacijski, odnosno stimulativan, odgovara: "Ne, takav pristup sigurno nije stimulativan. U strukturi troškova osobni rad sudjeluje s tek nekih 6-7 posto. Restrikcija osobnih dohodaka rješava tek manji dio problema. Riječ je o tomu kako postaviti redoslijed problema. Mi mislimo kako najprije treba, po svaku cijenu, podizati proizvodnju, zatim ići na mjere stabilizacije, a tek kao krajnji cilj na mjere monetarne tj. prema stabilnoj konvertibilnoj valuti". Na pitanje što Vlada nudi ovim programom, Gaži odgovara: "Ne znam što će se ovim mjerama sve postići. Sigurno je vlada imala vrlo malo prostora za menvar. Ali, bojim se da previše razmišljamo o rapodjeli a ne o tome kako potaknuti proizvodnju". Gaži također napominje da je i HGK izradila program za poticanje proizvodnje u dvanaest točaka. "Mi smo pošli od općine kao jedinice razvoja, pa smo tako oblikovali u svakoj općini gospodarsko vijeće. Na taj način motiviramo, organiziramo i pokrećemo tu silu kreativnog duha (...) Na čelu svega toga mi imamo savjete, sastavljene od znanstvenika i praktičara, koji daju strategiju pojedinih programa". Što se tiče stranoga kapitala, Gaži smatra da je potrebno prvo "shvatiti tko smo, do kojeg smo niova došli, koja su znanja naših prosječnih ljudi, kolika je snaga i motiviranost, što želimo i kako to provesti (...) pomoć nam je potrebna u saniranju ratnih šteta, izdržavanju izbjeglica, u izgradnji infrastrukture - ali u poduzetništvu ne. Tu će nam trebati samo poticajna sredstva, inicijalna, koja će se brzo oploditi". S druge strane, za uspješno ulaganje domaćega kapitala potrebno je ukloniti niz prepreka. "Naše banke nisu prilagođene novoj gospodarskoj strukturi. Mi želimo kapitalizam, a ja se borim za to da ne uđemo u primitivni kapitalizam ili predkapitalizam. Ima takvih tendencija. Ti naši menadžeri kraćega razmišljanja, u prvoj su fazi išli silovito u stečajeve i otpuštanja i time su gradili poziciju jednom malom sloju bogatih ljudi. A mi moramo ići na afirmaciju srednje klase", napominje Gaži. "Taj građanih je onda čimbenik jačega tržišta i jače potrošnje. Jer, kad bismo imali tanak sloj bogatih ljudi, oni ne bi funkcionirali na našem tržištu, nego bi išli u 'shopping' u Pariz i London". Na pitanje da li počinjemo iz početka, Gaži drži da Hrvatska zna tržišnu abecedu. "ono što mi ne znamo to su transakcije vrijednosnim papirima, burza itd. i tu nam treba pomoć". Gaži smatra da se hrvatsko gospodratvo mora orjentirati na istočno tržište pri čemu "država mora stvarati pretpostavke za to, jer je Hrvatska premalo tržište". Gaži napominje da je protiv kabinetskog programiranja gospodarske politike, već treba uključiti stručnjake i prtaktičare, a što se tiče mogućnosti utjecaja na gospodarsku politku, kaže: "Gramatika života je uvijek borba. Jednostavno se treba boriti za napredak. Nije riječ o politici ni o kritizerstvu. Riječ je o stvaranju nove civilizacije, na koju se moramo naviknuti (...) Meni je žao što se katkad tumači kako mi ovdje u Komori imamo nekih drugih ambicija ili kako smo zločesti. Najgore je biti u vladi, jer to je golema odgovornost. Ali, u krajnjoj konzekvenci, uvijek je politika odgovorna. Tako HDZ mora zacrtati svoje pravce gospodarske politike kojih se onda moraju pridržaveti i vlada i sve ustanove. Vlada samo ne može preuzeti sav teret ovih teških problema", rekao je na kraju interviewa Ivica Gaži. (Hina)dd 020408 MET nov 92