SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA-POLITIKA

Nadnaslov: Istočnoeuropske politike Naslov: Jačanje političke nestabilnosti u Istočnoj Europi Podnaslov: Trajne ekonomske krize, nagli porast nezaposlenosti i jačanje nacionalizama izazvali su političku nestabilnost novih demokratskih vlada istočnoeuropskih zemalja Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Tri godine nakon pada komunističkih režima, nove demokratske vlade u istočnoj Europi žrtve su rastuće političke nestabilnosti, izazivane trajnim ekonomskim krizama, poraznim porastom nezaposlenosti kao i porastom nacionalizama. Posljednji je primjer pad prve nekomunističke vlade u Bugarskoj prouzročen djelomično njenim neuspjehom na gospodarskom planu, kao i mračnom aferom prodaje oružja Makedoniji koja je pod međunarodnim embargom za oružje. Filip Dimitrov, bugarski premijer, nije uspio u godinu dana svoje vladavine obuzdati ekonomsku krizu u zemlji i konačno je pao nakon slabljenja svojih saveznika, stranke turske manjine. Ta mu stranka predbacuje da je pospješio tijekom posljednjih mjeseci iseljenje 40.000 Bugara turskog podrijetla prema Turskoj, nakon povrata zemlje starim vlasnicima, bez obzira na članove turske manjine koji su obrađivali zemlju odkada su komunisti preuzeli vlast nakon drugog svjetskog rata. Novi bi se prijevremeni izbori trebali održati u proljeće slijedeće godine. Međunaslov: Federalna vlada - prazna ljuštura U susjednoj zemlji, Rumunjskoj, nedavni izbori nisu ništa rješili. Da bi vladala u Parlamentu, FDSN, stranka predsjednika Iona Iliescua, bivšeg glavnog ideologa komunističkog diktatora Nikolaea Ceausescua, mora računati s podrškom ultaranacionalističkih ekstremističkih stranaka i neokomunista. Umjerene stranke, Demokratska stranka Rumunjske (CDR), koja okuplja glavne stranke oporbe i Fronta nacionalnog spasa (FSN), na čijem je čelu bivši premijer Petre Roman, odbačeni su u oporbu. Ponovo se govori o novim izborima za nekoliko mjeseci dok zemlja još nije ostvarila prijelaz iz bivšeg državnog i centralističkog sustava na tržišnu ekonomiju. U središnjoj Europi gdje je ekonomska situacija nešto bolja, podjela Češkoslovačke predviđena za 1. siječnja, i jačanje ekstremističkih i ksenofobičnih pokreta u Madžarskoj pridonose slabljenju političkih institucija dviju zemalja. U Češkoslovačkoj posljednja federalna vlada Jana Starskyja mogla bi dati prijevremenu ostavku nakon njezine nemoći da prekine sukob s Madžarskom oko brane Gabčikovo na Dunavu, koja će od 1. siječnja 1993. godine biti pod nadležnošću nezavisne Slovačke. Interesi su između buduće češke republike i buduće slovačke republike ustvari sve oprečniji i federalna je vlada tek prazna i nemoćna ljuštura, ocjenjuju komentatori. Međunaslov:Poljski put u stabilizaciju U Madžarskoj Demokratskom Forumu, stranci konzervativnog premijera Josepha Antalla, sve više prijeti pomak prema populističnoj i ksenofobičnoj desnici. Zamjenik predsjednika stranke Istvan Csurka, sve je popularniji u širokim slojevima stanovništa svojim pozivanjem protiv stranaca i liberalnih intelektualaca. Prošlog tjedna, madžarski predsjednik Arpad Goencz, gorljivi antikomunist dočekan je zvižducima grupa neonacista koji mu nisu dopustili da uzme riječ tijekom komemorativnih svečanosti narodnog ustanka 1956. godine protiv staljinističkog režima. Policija nije intervenirala, navodeći da nošenje nacističkih obilježja nije kažnjivo u Madžarskoj. U Poljskoj, gdje su se izmijenjivale vlade posljednjih godina, politička situacija se izgleda stabilizirala tijekom posljednjih nekoliko mjeseci. Vlada gospođe Suchoke, koja okuplja sedam stranaka nastalih iz Solidarnosti, od lijevog do desnog centra, upravlja zemljom od srpnja i upravo je uspješno prošla ispit izglasavanja ekonomskog programa za 1993. godinu u parlamentu. (Hina) fs 302142 MET oct 92