LJUBLJANA, 29. listopada (Hina) - Na svojoj današnjoj sjednici slovenska
vlada među ostalim raspravljala je i o problematici rasta cijena u
posljednjem mjesecu. Nakon sjednice Vlade na konferenciji za tisak
ministar za trgovinu Davor Valentinčič rekao je da je vlada tako danas
donijela prijedlog uredbe o formiranju neprofitnih stanarina. Riječ je o
tome da su u proteklom mjesecu, različito od općine do općine, cijene
stanarine narasle za čak 24 posto, a istodobno su u mnogim komunalnim
organizacijama zabilježeni vrlo visoki osobni dohoci. Zato je vlada
odlučila u idućih nekoliko mjeseci umiriti taj rast i realizirati postepeni
prijelaz na novi sustav stanarina. Isto tako donijeta je i odluka o
usklađivanju doprinosa za dječje vrtiće, što zapravo znači da cijene u
odgojnim ustanovama ostaju jednake, a isto tako i doprinosi. Cijene se
neće moći povećati za više od 9,6 posto. Valentinčič je objasnio i važnost
odluke koju je donijela vlada o zaštitnoj cijeni pšenice i uljene repice za
1993. godinu. Zaštitna cijena pšenice poduzećima i građanima koji
samostalno obavljaju poljoprivrednu djelatnost zajamčena je zaštitna cijena
pšenice od 18,30 SLT za kilogram prvog kvalitetnog razreda i 17,30 SLT za
drugi kvalitetni razred. Zajamčena cijena uljene repice je u odnosu na
zaštitnu cijenu pšenice 1:2. Ove cijene određene su sa 31. listopadom, a
stvarne cijene ustanovit će se na temelju rasta donjeg tečaja ECU-a do
kraja srpnja 1993. godine. Vlada naime zaključuje da Slovenija godišnje
treba 230 tisuća tona pšenice, a u Sloveniji se proizvede samo 90 tisuća
ili 40 posto, te je zato potrebno zaštitnu cijenu odrediti već sada, budući
da je riječ o strateškom proizvodu.
Nakon sjednice Vlade, ministrica za rad i socijalnu politiku Jožica Puhar
iznijela je da je Vlada uspjela uspješno zaključiti pregovore sa sindikatom
u neprivrednim djaltnostima nakon isteka bivših kolektivnih ugovora. Prema
novom kolektivnom ugovoru koji danas mora biti potpisan, dinamika rasta
plaća ze negospodarstvo neće više biti vezana za prosjek u gospodarstvu
nego će one rasti prema rastu životnih troškova. Bazna plaća za prvi
tarifni razred za mjesec listopad iznosi 22.660 SIT, a gornji faktor s
kojim se množi bazna plaća za najzahtjevnije poslove (stupanj doktora
znanosti) iznosi 3,02. Plaće u gospodarstvu tako će globalno porasti za
oko pet posto. Ukoliko u iduća dva mjeseca mjesečni rast cijena životnih
potreba ne prijeđe tri posto, bazna plaća za posljednji mjesec odredit će
se uz uvažavanje kumulativnog rasta životnih potreba za ta dva mjeseca i
eskalacijske ljestvice.
Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel također je na tiskovnoj
konferenciji izjavio da je vlada danas prihvatila i Nacrt zakona o
slobodnim carinskim zonama, koji predviđa da carinske zone mogu osnivati
domaće pravne osobe, ali ne i stranci, međutim, stranci mogu biti uključeni
u njihovo poslovanje. Rupel je međutim rekao da još nije donijet zakon o
stranim ulaganjima koji je nužno potreban za veće inozemne investicije isto
kao i privatizacijski zakon. Inače, u Sloveniji već postoji šest slobodnih
carinskih zona i one će i dalje moći poslovati.
(Hina)
291253 MET oct 92
U Britaniji već propao dio financijskih odluka za 2025.
Australian Open: Tien svladao Medvedeva
Najava događaja - kultura - za petak, 17. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 17. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za petak, 17. siječnja
Gospodarstvo - ukratko do 17,30 sati
Ina o onečišćenju mora: Nisu utvrđena propuštanja opreme ni spremnika
Plakat 65. šibenskog MDF-a prikazuje djecu u stvaranju neobične ptice
Deseci migranata možda su se utopili pokušavajući doći do Španjolske
Šušnjar: Do kraja mjeseca nova lista proizvoda s ograničenim cijenama