SLUŽBENO PRIOPĆENJE UNPROFOR-A O SEDMOM SASTANKU MJEŠOVITE KOMISIJE

ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Mješovita komisija, uspostavljena rezolucijom 762 Vijeća sigurnosti UN od 30. lipnja 1992. godine kako bi nadgledala postepeno uspostavljanje vlasti Republike Hrvatske u "ružičastim zonama", jučer, 26. listopada, održala je u Topuskom svoj sedmi sastanak. U komisiji kojoj je predsjedavao UNPROFOR nalaze se i predstavnici Promatračke misije Europske zajednice, hrvatske Vlade i lokalnih vlasti u tim zonama. Prvi je sastanak komisije održan na aerodormu Zemunik, 31. srpnja 1992. godine. Ostali su sastanci održani u Maslenici i Topuskom. Operativno/sigurnosno stanje Komisija je saslušala i razmotrila izvješća UNPROFOR-a i EZMM-a o operativnom i sigurnosnom stanju u ružičastim zonama nakon posljednjeg sastanka komisije. Mnoge su primjedbe stavljene na činjenice da se vojnici dviju strana nalaze na vrlo maloj udaljenosti na mnogim mjestima duž bivše linije fronte, da se ne poštuju odluke o povlačenju na 5 kilometara udaljenosti te da se time izazivaju napetosti. Stanje se neće smiriti dok se ne izvrši povlačenje, a često se, duž čitave bivše linije fronte, ne poštuje prekid vatre. Civilna policija UN (UNCIVPOL) je izvijestila da su uništene brojne kuće s obje strane linije te o velikom broju ubojstava, otimačina i pljački, posebice u sektoru Jug. Primjećeno je da se u mnogim od tih izvješća navodi sudjelovanje uniformiranog osoblja takozvane "specijalne milicije", da sudovi još uvijek ne rade te da je ispitivački proces lokalne policije gotovo sasvim prestao. Posljedica toga je da, usprkos hladnoći i kiši, u nekim područjima ljudi sada spavaju vani zbog sve brojnijih terorističkih djelovanja, koja uglavnom nitko ne istražuje, izuzev policije UNPROFOR-a i vojnih patrola. Također je izviješteno da se sastanak Potkomisije o prekidu vatre i sigurnosnom stanju, uspostavljene na trećem sastanku Komisije, nije mogao održati zbog nedolaska srpske strane. Izvješće predsjednika Predsjednik je izvijestio o radu međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji te o napretku u njezinim djelovanjima. On je rekao da su supredsjedatelji Konferencije vrlo zabrinuti stanjem u obje ružičaste zone i sektorima te da su pokrenuli ozbiljne rasprave o tom pitanju. Posebice je zabrinjavajuća činjenica da rad Konferencije može biti poremećen pogoršanjem stanja u tim područjima. Neće se postići djelotvoran napredak u ostvarenju Rezolucije 762 i cjelokupnog Vanceovog plana ako ne dođe do demilitarizacije i razoružanja. Sukobljene strane su, na zadnjem dogovoru, obećale izvršiti te obveze do 15. listopada, no nema naznaka o njihovoj stvarnoj primjeni. Nazočnost tih naoružanih neregularnih snaga potpuno je neprihvatljiva. Predsjednik je također izrazio želju zatražiti od srpske delegacije objašnjenje nedavnih izjava Gorana Hadžića i Milana Martića, koji su, kako se navodi, izjavili da njihove vlasti neće prihvatiti temeljne odredbe Rezolucije 762, te je izrazio želju za ponovnim pregovorima o Vanceovu planu. Ako su njihove izjave točne prenesene, o tome se mora izvijestiti Vijeće sigurnosti: nastavak rada Mješovite komisije nema smisla ako je jedna od strana sada odlučila povući riječ. UNPROFOR je primio izvješća koja kažu da su lokalne vlasti uspostavile tzv. granične kontrole na međudržavnim prijelazima i u ružičastim zonama. To nije u skladu s obvezama koje su te vlasti preuzele i treba biti ispitano. Jedino je UNPROFOR-u dopušteno uspostaviti takve kontrole i predsjednik je izrazio nadu da će taj problem biti razmotren uz potpunu suradnju svih strana. On se također osvrnuo na tzv. "mirovne marševe" koji su se nedavno održali u tom području. UNPROFOR u potpunosti podržava želju za postizanjem mira, koju izražavaju sudionici tih marševa. No njihova su djelovanja krenula u pogrešnom smjeru - ona podižu razinu napetosti, potiču terorizam u Sektorima i u biti ugrožavaju mir koji svi žele. Sva ta pitanja, po predsjednikovu stajalištu, mogu potkopati sve veću volju za uspostavom mira, koja je predmet djelovanja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugolsaviji. Hrvatska vlada Kao predstavnik Hrvatske vlade, Dr. Baletić je izrazio svoju veliku zabrinutost zbog nepostizanja napretka u radu Komisije, što je u protivnosti s općom situacijom u hrvatsko-srpskim odnosima, nedavnim sporazumima na području Dubrovnika i "Ženevskim duhom". On je rekao da je njegova vlada odlučna u namjeri da jednako tretira sve nacionalnosti u tom području. Napredak je zaustavljen zato što se nikako ne uspijeva provesti demilitarizacija tog područja. Baletić je pozdravio napomene predsjednika o carinskom osoblju i mjestima postavljanja prijelaza - dogovoreno je da će UNPROFOR zasad nadzirati međunarodne granice. Glede ozbiljnog problema izbjeglica, Baletić je izjavio da se njegova vlada i UN nalaze pod velikim pritiskom zbog teške humanitarne situacije. On je napomenuo da se mirovni marševi ne mogu izjednačavati s kršenjima prekida vatre - u njima sudjeluju ljudi koji se žele mirno vratiti svojim kućama. Srpska strana Miloš Živković je izjavio da su nedavne izjave krajinskih čelnika pogrešno protumačene. O promjenama njihovih stajališta odluku može donijeti samo skupština. On je primijetio da Komisija ne radi djelotvorno - njegova strana želi veći napredak. Trebao bi se analizirati rad Komisije kako bi se ustanovilo tko koči proces. Očito je da prekid vatre krši uglavnom hrvatska strana, primijetio je Živković, napomenuvši kako se trebaju riješiti pitanja Miljevačkog platoa, amnestije koja se traži rezolucijom 762 Vijeća sigurnosti te zatražio djelotvornu akciju za rješenje situacije u obrovačkoj hidroelektrani i rezervoaru Opsenica. Djelovanje potkomisije Predsjedatelj Victor Andreev rekao je da je sljedeći sastanak potkomisije za prekid vatre i pitanja sigurnosti dogovoren za 30. listopada. Predsjedatelj druge Potkomisije Claude Echard rekao je da će rasprava o gospodarskima i humanitarnim pitanjima biti održana 29. listopada. Neriješena su ostala pitanja opskrbe Zadra vodom, visoke razine vode u rezervoaru Opsenica te vraćanja opreme iz hidroelektrane u Obrovcu. Echard je također predložio otvaranje pregovora o izgradnji Masleničkog mosta. On je napomenuo da se Potkomisija za izbjeglice i raseljene osobe još nije sastala. Echard je napomenuo da srpska strana traži razjašnjenje pitanja suđenja ratnim zločincima te da će, ako se uspostavi potkomisija za pitanja amnestije, to biti preispitano. Hrvatska strana je izvijestila da glede tih pitanja blisko surađuje s Komisijom za ratne zločine, koju je nedavno uspostavilo Vijeće sigurnosti. Predloženo je da Mješovita komisija održi sljedeći sastanak u Zagrebu 9. studenoga, o čemu će se održati konzultacije. Proces konzultacija trajat će sve do sljedeće sjednice Mješovite komisije. Delegacije na današnjem sastanku u Topuskom predvodili su Cedric Thornberry (UNPROFOR), ambasador John MacDonald (ECMM), Dr. Zvonimir Baletić (Hrvatska) i Miloš Živković (lokalne srpske vlasti). (Hina) mh 271504 MET oct 92