SERVIS POSEBNIH NASLOVA NOBEL FILM

Nadnaslov: Švedski redatelj koji se proslavio 1967. godina svojim nekonvencionalnim filmom "I Am Curious (Yellow)" pripremio je scenario za film o velikom Afredu Nobelu Naslov: Genijalac gladan ljubavi Podnaslov: Nobel sebe opisuje s gađenjem nikada ne gubeći na briljantnosti. Tu se radi o klatnu koje se vječno njiše između genijalnosti i gađenja prema samom sebi. Piše: Randall MIKKELSEN, Reuter STOCKHOLM - Švedski filmski umjetnik, koji je 1960. godine narušio konvencionalno viđenje seksa, umjetnosti i politike svojim filmom "I am curious (Yellow)", zaokupljen je Alfredom Nobelom, izumiteljem dinamita i ocem Nobelove nagrade. Pisac i redatelj Vilgot Sjoman radi na scenariju životopisa švedskog businessmena, danas poznatog svijetu samo po cijenjenoj nagradi koja nosi njegovo ime. "Film je rađen s idejom da se sruši mit o liku s medalje, kako bi se prikazalo ljudsko biće", rekao je Sjoman. "Možda mi uspije publiku iznenaditi živim likom". Nobel, izuzetno sposoban poslovni čovjek, nalazio se na čelu mnogih muntinacionalnih tvrtki. Nakon njegove smrti 1896. godine, golemo bogatstvo ostalo je bez nasljednika. U svojoj je oporuci izrazio želju da veći dio tog novca bude utrošen za doprinos razvoja znanosti, književnosti i mira. Ime laureata objavljuje se svake godine u listopadu. Sjoman je mišljenja da je Nobel bio razapet između svojih nesretnih ljubavnih veza te znanstvene i poslovne genijalnosti. "Ovo zaista nije priča o uspjehu u klasičnom američkom stilu. Više je nalik sudbini europskog čovjeka svjesnog tragedije i prolaznosti ljudskog života", tvrdi Sjoman. Međunaslov: Nesretne ljubavi velikog čovjeka Scenarij se osvrće na dvije Nobelove nesretne ljubavi. Obje su žene bile porijeklom Bečanke, iako su potjecale iz različitih društvenih sredina. Prva, Bertha von Suttner, bila je Nobelova tajnica u Parizu. S vremenom je u njoj otkrio lijepu i ugodnu sugovornicu, s kojom je uživao u dugim, prisnim intelektualnim razgovorima. Dao joj je naslutiti prirodu svojih osjećanja. No tjedan dana nakon što se kod njega zaposlila, Nobel je službeno otputovao, a Sutterova je pobjegla natrag u Beč, mladom barunu, s kojim je bila tajno zaručena. "Ti su briljantni umovi nadareni za jezike i književnost mogli tvoriti savršen par, no umjesto toga, pobjegli su jedan od drugoga", mišljenja je redatelj. Ipak su ostali u vezi, a von Suttnerova je kao aktivistkinja za mir, navodno Nobela nadahnula da ustanovi nagradu za mir. Njegova veza sa Sophie Hess, cvjećarkom koju je susreo dva tjedna nakon Suttnerinog bijega, trajala je gotovo dva desetljeća. Ljubav je nestala puno prije, pa ipak je ostao s njom, vječno joj predbacujući glupost i rastrošan način kojim se ophodila prema njegovu novcu. "Nobel je bio jedna vrst strašnog profesora Higginsa. Normalan bi čovjek shvatio da ta veza ne može funkcionirati. Pitanje je zašto je umjesto toga s njom proveo dvadeset godina". U svojim pismima Hesseovoj, Nobel sebe opisuje s gađenjem, nikada ne gubeći na briljantnosti. Tu se radi o klatnu koje se vječno njiše između genijalnosti i gađenja prema samom sebi. Sjomanova je želja da u filmu prikaže borbu ljudskog bića za ostvarenjem emotivne veze. "Ljudi su u biti veoma osamljeni, prepušteni vlastitim duhovima, pa ako susretnu istovjetne duhove u drugom ljudskom biću, usamljenost postaje podnošljivija", izjavio je Sjoman. Nada se da će scenario koji prati švedska filmska tvrtka Sandrew biti gotov ove godine, te da će osobno moći režirati film. (Hina) fs 222121 MET oct 92