INA: PRIJETNJA ENERGETSKOG KOLAPSA PRIVREMENO ODGOĐENA

ZAGREB, 21. listopada (Hina) - "Upozoravamo da je zadnji trenutak da se nađu sustavna i cjelovita rješenja brojnih problema koji su se godinama gomilali u hrvatskoj energetici. U suprotnom nam već ove zime ozbiljno prijeti energetski kolaps s katastrofalnim posljedicama po hrvatsko gospodarstvo." To je, među ostalim, istaknuo generalni direktor INE Nikica Valentić na današnjoj tiskovnoj konferenciji u tom poduzeću. Neposredni je povod razgovoru čelnih ljudi INE s novinarima bila kratkotrajna jutrošnja obustava isporuke toplinske energije zapadnom dijelu Zagreba zbog nedostatka goriva u Elektrani-Toplani Hrvatske elektroprivrede. INA je vrlo brzo osigurala isporuke plina iz interventnih rezervi, koje se inače koriste da bi se spriječio raspad sustava na temperaturama nižim od -10 Celzijevih stupnjeva, i toplana je od 11 sati ponovo u pogonu. Time je, međutim, samo odgođeno rješavanje problema koji bi se, upozoravaju u INI, mogao ponovno pokazati u znatno težem obliku i pri izrazito niskim temperaturama. Teško je stanje hrvatske energetike, drži Valentić, odraz dva temeljna problema: jedan je financijski - gomilanje gubitaka i nenaplaćenih potraživanja u poduzećima te djelatnosti, a drugi je logistički - vezan uz dopremu i distribuciju energenata u zemlji, koja je usprkos ratu održala relativno visoke energetske standarde. Nenaplaćena su potraživanja INE, prema Valentićevim riječima, u posljednja dva tjedna porasla sa 12 na 18 milijardi dinara. Pritom su potraživanja od HEP-a dosegla pet milijardi dinara, a to poduzeće danas nije u stanju podmiriti niti tekuće isporuke energenata, vrijednost kojih dosiže između 200 i 300 milijuna dinara na dan. Zagrebačka Gradska plinara, nadalje, duguje INI oko 3,7 milijardi dinara, a među velikim su dužnicima i poduzeća u poljoprivredi i prometu (osobito među poduzećima u javnom gradskom prijevozu). Značajni dio tih potraživanja INA neće moći naplatiti zbog objektivnih okolnosti - rata i njegovih posljedica, a neneplaćena potraživanja svakodnevno rastu. Takvo je stanje, ističe Valentić, pogubno za INU koja za uvoz energenata izdvaja između 70 i 80 milijuna dolara na mjesec. Dodaje da bi daljnji rast nenaplaćenih potraživanja načeo i samu supstanciju poduzeća koje je oslonac ukupnog hrvatskog gospodarstva. Velike su teškoće vezane i uz dopremu energenata - dijelom zbog prometnih blokada u zemlji, a dijelom i zbog teškoća u transportu već plaćenih nafte i plina iz Rusije. Tako nam ovih dana iz te zemlje stiže oko 90 tisuća prostornih metara plina na sat, što je oko 40 posto manje od ugovorenoga, a isporuke nafte su u prekidu već dva tjedna. Uz to, Valentić ističe da je, čak i pod uvjetom da su osigura i plati uvoz energenata, potrebno barem desetak dana da ti energenti budu isporučeni potrošačima u Hrvatskoj. Ključno je pitanje danas nedostatak oko 150 tisuća tona mazuta do konca godine. Ta bi se količina mogla namaknuti povećanjem prerade sirove nafte u vlastitim rafinerijama ili pak uvozom, ali i dalje stoji otvoreno pitanje plaćanja. U INI stoga upozoravaju da je zadnji trenutak za sustavno i cjelovito rješavanje temeljnih problema hrvatske energetike kako bi ova zima prošla bez velikih šteta u gospodarstvu. Konačno, o ozbiljnosti sadašnjeg trenutka u toj djelatnosti svjedoči i činjenica da je danas pri Vladi obrazovan krizni štab za praćenje stanja u energetici, kojim će rukovoditi osobno predsjednik Vlade. (Hina) sj 211348 MET oct 92