PRIJEDLOG ZAŠTITNE POLITIKE ZA POLJODJELSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

ZAGREB, 20. listopada (Hina) - O prijedlogu zaštitne politike za poljodjelstvo u Republici Hrvatskoj, koji je izradila Hrvatska gospodarska komora, razgovaralo se danas u zagrebačkoj Regionalnoj gospodarskoj komori na sastanku strukovnih skupina za ratarsku, voćarsku, vinogradarsku, stočarsku proizvodnju, proizvodnju pića i prehrambenu industriju HGK-Regionalne komore Zagreb. Za zaštitu poljodjelstva predlaže se izmjena postojećih i donošenje novih zakona i propisa koji bi, po riječima savjetnika za poljodjelstvo pri HGK Stipe Bilića, potaknuli brži razvoj gospodarstva, a ujedno bi bili sukladni propisima u zapadnoeuropskim zemljama koji uređuju tu gospodarsku oblast. Među ostalim, predlaže se donošenje zakona kojim bi se utvrdila zaštita ukupne poljodjelske proizvodnje temljem obvezatnog otkupa i sustava minimalnih i ciljnih cijena za žitarice, goveđe meso i mlijeko, ulje i uljarice, šećernu repu i šećer, onako kako je to regulirano u zemljama Europske zajednice. U zemljama EZ-a država obvezno otkupljuje poljodjelske proizvode po minimalnim cijenama koje pokrivaju samo troškove proizvodnje, dok se ciljne cijene formiraju na tržištu te osim što pokrivaju troškove, osiguravaju i dobit. U slučajevima kada je ciljna cijena manja od minimalne, država je obvezna otkupiti proizvode po minimalnoj cijeni, a ako ciljna cijena premaši određenu razinu država štiti potrošače uvozom hrane po nižim carinskim stopama. Cijene poljodjelskih proizvoda u zemljama Zapadne Europe su oko 20 posto više od prosječnih cijena na svjetskom tržištu, ali se uvoznim carinama, štite domaći proizvodi, pa je tako prodajna cijena uvoznih prehrambenih proizvoda 20-30 posto skuplja od domaćih. Po prijedlogu HGK, cijene bi naših poljoprivrednih proizvoda trebale biti oko 20 posto niže od zapadnoeuropskih, tj. njihova bi visina trebala odgovariti prosječnim svjetskim cijenama, a propisivale bi se u ECU-ima. Izvoz bi hrane, kao i njen uvoz bio slobodan, samo što bi uvezena hrana, radi zaštite domaćih proizvođača kao i u zapadnoeuropskim zemljama, trebala biti viša od najskupljih domaćih prehrambenih proizvoda, dok bi se izvoz hrane trebao stimulirati. Sredstva za razvoj poljodjelstva, rekao je Bilić, treba osigurati pretvaranjem selektivnih zajmova u državni kapital i prenjeti ga u poseban državni proračun za poljodjelstvo, a visina je tih zajmova do sada iznosila oko 150 milijuna njemčakih maraka godišnje. Zatim u razvoj treba usmjeriti sredstva prikupljena carinama na uvoz poljodjelskih proizvoda, a riječ je o oko 150 milijuna DEM godišnje, kao i iz sredstava robnih rezervi vrijednih oko 400 milijuna DEM. Kod izmjene porezne politike HGK predlaže da se vodi računa o tome da porezna davanja iz poljodjelstva ukupno ne mogu biti veća od 10-12 posto visine tržnih cijena svih poljodjelskih proizvoda. (Hina)ds 201356 MET oct 92