PREKINUTA SJEDNICA SKUPŠTINE TZV. SRJ RASPRAVA

RASPRAVA BEOGRAD, 16. listopada (Hina) - Zajednička sjednica skupštinskih vijeća tzv. SR Jugosalvije na kojoj je razmatrana međunarodna pozicija zemlje i aktivnosti državnog vrha na uspostavi mira, ukidanju sankcija i blokade, prekinuta je, jer poslanici nisu htjeli raspravljati u odsutnosti Dobrice Ćosića i Milana Panića, koji su zbog drugih državnih poslova napustili sjednicu, na kojoj su inače bili izloženi napadima i kritikama. Sjednica će se vjerojatno nastaviti po njihovu povratku iz Ženeve. Vojislav Šešelj je zamjerio Ćosiću što je pristao na razgovore s predsjednikom Tuđmanom, dok je zemlja pod blokadom. Najviše je ogorčen i razočaran Ćosićem jer je "predao" Prevlaku i jer je prvi jasno priznao da je ona Hrvatska. Ćosiću je zamjereno i što podržava "izdajničku politiku" Panića, za kojeg je kazano da radi za strane obavještajne službe. Šešelj je ustvrdio da je "Hrvatska prva počela sa etničkim čišćenjem u Hercegovini", da su se "Hrvati iselili iz Vojvodine dobrovoljno". Ako sporazum Tuđman - Ćosić podrazumijeva da je srpsko pitanje skinuto s dnevnog reda, onda je on neprihvatljiv - izjavio je Borisav Jović, kritizirajući Ćosića što je u Ženevi zanemario status Srba u Hrvatskoj. Paniću je zamjerio da je izjavama o potrebi diskontinuiteta s bivšom Jugoslavijom, te nastupima u UN, postupio suprotno ustavu i prihvaćanoj politici. Komentirajući Ćosićevu izjavu iz današnjeg ekspozea o potrebi razoružavanja formacija pojedinih partija, Jović je rekao da je Ćosić time iznio "ogromnu optužbu vlastite zemlje", što će svi neprijatelji u svijetu pozdraviti. Tražio je da se ta tvrdnja dokaže i dodao da SPS nema paravojnih formacija. (U javnosti se međutim priča da je i vladajuća partija naoružala svoje članstvo i da je Mihalj Kertes upravo zbog toga smijenjen jer je bio "komandant" tih formacija.) "Ako vlada može zaustaviti borbardiranje Beograda, valjda može spriječiti prelazak oružanih formacija preko Drine" - cinično je primjetio Jović. Za Ćosićeve riječi o bijedi i nedostatku socijalne politike, Jović je rekao da su "neuke, neukusne i netočne". Strašo se naljutio što je "bijedu pripisao nama, a ne političkom zločinu međunarodnih močnika". Crnogorskom vodstvu je zamjerio što su Prevlaku izvukli iz međunarodnih pregovora i prepustili je pregovoru sa Hrvatskom. Jović je zatim elaborirao što međunarodna zajednica traži od Srbije - da prisili Srbe u "krajinama" da žive u Hrvatskoj, da zaustavi rat u BiH , da nacionalnim manjinama da status kakav nigdje nemaju, s ciljem da se raspača Srbija i da se svede na "beogradski pašaluk". Međunarodna zajednica, nadalje, po Jovićevu viđenju, traži da Srbija prizna krivicu za građanski rat, "koji su nam nametnuli secesionisti", da pristane na plaćanje ratne odštete i na osudu krivaca. Traže se i prijevremeni izbori da bi došla na vlast ona vlast koja bi na sve to pristala - zaključio je Jović, naglasivši da Srbija mora izdržati dok se ne shvati da je riječ o "međunarodnoj zavjeri protiv našega naroda i zemlje". Ako predsjednik i vlada to ne shvaćaju i ako budu prihvaćali sve što se traži "nastat će razlaz između nas i njih", rekao je Jović. Svetozar Marović je branio crnogorsko rukovodstvo i uz ostalo, naglasio da je u Ženevskom sporazumu spominjanjem Prevlake učinjena pozitivna korekcija Vanceova plana i napredak u njegovoj realizaciji. On je osudio metode sumnjičenja i "prokazivanja prvih ličnosti države da su špijuni i izdajice", kao i ksenofobičan strah od prisustva mirovnih snaga. "Želimo Jugoslaviju koja slijedi interese naroda, a ne nacionalnih ideologija i partija", rekao je Marović i naglasio da Jugosalvija ne može imati perspektivu ako je izolirana od svijeta. Još neki crnogorski poslanici su branili politiku mira i pregovora svojeg vodstva i savezne vlade. Jović i Šešelj su nekoliko puta replicirali. Šešelj je primjerice upitao - što ćete dati Hrvatima u zamjenu za Prevlaku - Cetinje ili možda Trebinje. (Hina) 161716 MET oct 92