SKUPŠTINA TZV SRJ : UVODNA IZLAGANJA ĆOSIĆA, ĐUKIĆA I PANIĆA

BEOGRAD, 16. listopada (Hina) - Na zajedničkoj sjednici Vijeća građana i Vijeća republika Skupštine tzv. SR Jugoslavije, predsjednik zajedničke države Srbije i Crne Gore, Dobrica Ćosić odgovorio je na optužbe kojima je ovih dana izložen, posebno poslije potpisivanja Ženevskog sporazuma s predsjednikom Tuđmanom. "Na dilemu iz 1991., pakt ili rat - rob ili grob", danas moramo odgovoriti njenom negacijom, kazao je Ćosić. "Ni pakt ni rat, ni grob ni rob. Naš opstanak je u aktivnom miru - u radu za mir i politička, evolutivna rješenja srpskog pitanja, svih nacionalnih granica, svih društvenih problema, svih nacionalnih sukoba i antagonizama sa susjednim narodima" izjavio je Dobrica Ćosić, dodavši da te ciljeve može ostvariti samo nova nacionalna državna misao i politika, prije svega "realistična i ravna našoj snazi". Osvrćući se na kritike koje su izrekli neki političari u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i u "krajinama", pa i sam predsjednik Srbije , Ćosić je rekao da su one izrečene sa stajališta suprotna politici mira i pregovaranja, koju vode on i vlada. Objašnjavajući deklaraciju potpisanu s predsjednikom Tuđmanom, Ćosić je prepričao, kako je rekao, "bitne momente tog devetosatnog pregovaranja sa predsjednikom Hrvatske i gospodom Vanceom i Owenom". Rekavši kako je "prvo i najteže pitanje u tim teškim pregovorima bio kategoričan, pa i ultimativan zahtjev za priznavanjem Hrvatske u postojećim, tj. avnojevskim granicama", Ćosić je nastavio kako on nije mogao na to pristati , "zbog političkog uvjerenja i obaveza da slijedi Deklaraciju SRJ (donijetu na dan proglašenja SRJ)". "Poslije duge i nepomirljive rasprave dogovorili smo se", objasnio je Ćosić, "da u deklaraciju uđe stav o nepovredivosti granica, osim promjena ostvarenih mirnim sporazumima", što je, dodao je, temeljni princip međunarodne zajednice danas, " prvo načelo našeg nacionalnog opstanka i uvjet oslobađanja naše zemlje od sankcija, međunarodne blokade i opsade". Uvažavanje tog principa je ispunjenje Vanceovog plana, kojeg je usvojilo Predsjedništvo (bivše) SFRJ, kazao je Ćosić. "Meni neshvatljivom politikom, Vlada Republike Srbije povukla je svog imenovanog delegata iz jugoslavenske delegacije u međudržavnom komitetu STJ i Hrvatske i time nanijela političku štetu nastojanjima savezne vlade da djeluje na normalizaciji odnosa sa Hrvatskom. Nadam se da će Vlada Republike Srbije uvidjeti svoju pogrešku i za idući sastanak u Beogradu imenovati svog predstavnika u međudržavni komitet", nastavio je Ćosić. Ćosić je podsjetio i na obavezu provedbe Vanceovog plana, koji uz ostalo jamči mirno i političko rješenje položaja Srba u Hrvatskoj, a na međunarodnoj konferenciji u Londonu, on je, kako je kazao, " konačno rješenje jugoslavenske krize ... i trajno rješenje položaja Srba u bivšim jugoslavenskim republikama Hrvatskoj i BIH - uvjetovao primjenom načela samoopredjeljenja naroda". On je i u Ženevi "u svakoj prigodi zastupao načelo samoopredjeljenja naroda kao trajno rješenje" i istodobno odbijao "odlučivati u ime srpskog naroda izvan Srbije jer na to nema pravo". Budućnost srpskog naroda izvan Srbije, po njegovim riječima, stvar je "njihove političke volje, prava i odluka", a SRJ i Srbija će se "političkim sredstvima boriti za obranu nacionalnih, građanskih i ljudskih prava svih dijelova srpskog naroda". Ćosić je objasnio i druge točke sporazuma iz Ženeve - izbjeglicama, dobrovoljnom i humanom preseljenju građana, o osudi etničkog čišćenja. Ocijenio je značajnom odluku o dolasku međunarodnih promatrača na aerodrome, "čime će se svjetskoj javnosti dokazati da Srbija i Crna Gora agresori i da ne bombardiraju gradove u BiH". Ćosić se posebno zadržao na pitanju Prevlake jer je zbog toga doživo najviše kritika. Ne ulazeći dalje u prošlost, Ćosić je rekao da je Prevlaka u Kraljevini Jugoslaviji pripadala dubrovačkom srezu, zatim Banovini Hrvatskoj, a poslije drugog svjetskgo rata Hrvatskoj i tamo je ostala i pošto se Hrvatska otcijepila. Po Vanceovom planu, kojeg su potpisali, podsjetio je, predsjednici Tuđman i Milošević i general Kadijević, jugovojska se mora povući sa teritorija Hrvatske. "Ako ne želimo ratovati za Prevlaku, što uvijek možemo, ako želimo ukidanje sankcija i normalizaciju odnosa s Hrvatskom, ako želimo da Prevlaka razumnim rješenjima i sporazumima Prevlaka bude u Crnoj Gori i Jugoslaviji, onda je potpisivanje sporazuma u Ženevi bilo jedino racionalno i korisno za narod i državu" - rekao je Ćosić. Ćosić je govorio i o potrebi razoružavanja svih paravojnih formacija, suzbijanju kriminala, korupcije u samim državnim organima, uključujući i policiju. Izjavio je da se sankcije neće brzo ukinuti pa treba rješavati problem bijede i siromaštva. Ministar vanjskih poslova SRJ Ilija Đukić podnio je izvješće o diplomatskoj aktivnosti vlade i uz ostalo rekao da uvjeti koje treba ispuniti za sudjelovanje u međunarodnoj zajednici, nisu samo diktirani izvana, već su sastavni dio programa vlade koja polazi od interesa za mirom i izlaskom iz krize. Načelnik Generalštaba Života Panić je govorio o stanju sigurnosti, o prijetnjama stranom vojnom intervencijom, o potrebi razgraničenja sa bivšim republikama, a najviše se zadržao na pitanju Prevlake. Naglasio je da je njena demilitarizacija pretpostavka za mir, a do konačnog rješenja treba doći mirnim pregovorima sa Hrvatskom, pod okriljem UN. I on je podsjetio na obaveze provedbe Vanceovog plana i dodao da "ako dođe do kraha mirovnog plana, ako ga Hrvatska iznevjeri i primijeni silu, vojska bi bila spremna odgovoriti, jer bi to bio akt agresije". Ocijenio je da se sigurnosna situacija pogoršava, posebno na Kosovu i Sandžaku, zahvaljujući i unutarnjim snagama destrukcije. Panić je odbacio kao netočne tvrdnje da armija koči demokratske procese, kao i one o izdaji srpskog naroda. (Hina) 161430 MET oct 92