SERVIS POSEBNIH NASLOVA NOBEL KEMIJA

Nadnaslov: Nobelova nagrada za kemiju Naslov: Teorija transfera elektrona između molekula Podnaslov: SAD sada broje 55 nobelovih nagrada za fiziku i 37 za kemiju Piše: Jean-Luc CHANDELIER, AFP Randall MICKKELSEN, Reuter STOCKHOLM - Kraljevska švedska Akademija znanosti je Nobelovu nagradu za kemiju dodijelila Amerikancu Rudolphu A. Marcusu, za njegov rad na razumijevanju transfera elektrona. Članovi žirija švedske Akademije istaknuli su da je profesor Marcus od 1956 do 1965 godine radio na teoriji transfera elektrona između dvije molekule, što je "možda najjednostavniji proces od svih elementarnih procesa". U svojim je radovima taj znanstvenik "pronašao jednostavne matematičke izričaje kako bi opisao način na koji te promjene utiču na energiju molekularnog sistema". Ta su otkrića uvelike stimulirala evoluciju eksperimentalne kemije, a praktične posljedice ove teorije protežu se na sva područja kemije, pa se mogu primjenjivati i na usavršavanje iskorišćavanja solarne energije", posebno je naglasio švedski žiri. Glasnogovornica Akademije izjavila je kako je Marcus u telefonskom razgovoru, saznavši da je dobitnik nagrade, upitao sa kim dijeli nagradu. Rekli smo mu da je on jedini dobitnik . Zahvalio nam se. Činilo se da je sretan. Porijeklom Kanađanin, rođen 1923 godine u Montrealu, Rudolph A. Marcus je od od 1978 godine redovni profesor na katedri za kemiju, Arthur Amos Moyes, Tehnološkog instituta Kalifornije, u Pasadeni. Dobitnik je brojnih znanstvenih nagrada, od kojih valja istaknuti Wolfovu nagradu za kemiju 1984 godine. Međunaslov: Dodjela nagrada na dan godišnjice smrti A. Nobela Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju i fiziku primit će iste, za ceremonije planirane 10.prosinca u Stockholmu (dan kojim se obilježava godišnjica smrti 1896 osnivača nagrada, Alfreda Nobela). Svakom od njih biti će dodijeljen ček na 6,5 milijuna švedskih kruna (oko 1.2 milijuna dolara), do sada rekordna svota Nobelovih nagrada. Od osnivanja nagrade 1901 godine, SAD broje rekordan broj od 55 dobitnika za fiziku, iza njih se nalazi Velika Britanija sa 20, Njemačka sa 19, Francuska sa 11, bivši SSSR sa 7 i Nizozemska 6 nagrada. SAD također imaju najveći broj laureata Nobelovih nagrada za kemiju, točnije 37, dok ih Njemačka broji 27, Velika Britanija 23, Francuska 6, Švicarska 5, Švedska 4, te Nizozemska i Kanada po dva. Ime dobitnika Nobelove nagrade za mir, biti će objavljeno u petak 16.listopada u Oslu. To je jedina nagrada koja će biti objavljena u tom gradu. (Hina) rb 151736 MET oct 92