SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Europski laboratorij za fiziku elementarnih čestica CERN dobio svog drugog Nobelovca Naslov: Velika radost Georgesa Charpaka Podnaslov: "Mislim da ću odsad svoj rad primjenjivati na polju biologije i medicine", rekao je novopečeni Nobelovac i dodao: "Nagrada će mome radu dati smisao". Piše: Stephanie NEBEHAY, Reuter ŽENEVA - Georges Charpak, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, rekao je kako će odsad dalja istraživanja usredotočiti na primjenu svojega otkrića na polju biologije i medicine. "Radostan sam", rekao je Reutersu u telefonskom interviewu, govoreći iz Europskog laboratorija za fiziku elementarnih čestica, poznatog kao CERN, gdje radi od 1959. godine. "Mislim da ću raditi na primjeni svoga otkrića na polju biologije i medicine", rekao je on, napominjući kako već vodi istraživanje pri institutu Pasteur u Parizu. Dodao je: "Nagrada će mome radu dati smisao". Švedska akademija znanosti u Stockholmu dodijelila mu je nagradu u vrijednosti od 6.5 milijuna kruna (1.2 milijuna dolara) za njegovo otkriće i razvoj detektora u fizici visokih energija. Charpak je rođen u Poljskoj, a danas je francuski građanin i drugi po redu znanstvenik institucije CERN kojemu je dodijeljena Nobelova nagrada za djelo obavljeno u sjedištu te ugledne ustanove u Ženevi. Glasnogovornik CERN-a rekao je Reutersu: "Hodnici bruje vijestima. Svi su uzbuđeni. Već neko smo se vrijeme nadali da bi on mogao dobiti nagradu". Akademija je istaknula kako se Charpak, čiji je pionirski rad objavljen godine 1968, koristio modernom elektronikom i prvi je shvatio značaj povezivanja detektora izravno na računalo. Međunaslov: Otkriće važno za medicinu Georges Charpak nagrađen je za izum mnogožičanog proporcionalnog brojača, koji omogućava prikupljanje podataka tisuću puta brže no što su to dopuštale stare fotografske metode. Charpak kaže kako je njegov uređaj omogućio istraživačima da postignu mnogo oštrije slike, što ima značajne primjene u medicini. "Teškoća je bila u tome kako postići preciznost slika". Sjedište laboratorija CERN u Ženevi okuplja znanstvenike iz 18 država. "CERN je mjesto gdje čovjek može imati fantastičnu stimulaciju za rad, a uz to i sredstva za obavljanje istraživanja", komentirao je. "Ovdje se čovjek susreće s najboljim fizičarima". Fizičari koji se bave fizikom elementarnih čestica mnogo duguju Charpakovu radu jer im je omogućio da osvijetle vrlo rijetke interakcije čestica, koje često otkrivaju tajne materije. Različiti tipovi detektora čestica bazirani na njegovu originalnom otkriću bili su odlučujući za mnoga otkrića u fizici čestica tijekom posljednja dva desetljeća. Nekoliko tih otkrića već je prije bilo nagrađeno Nobelovom nagradom. Carlo Rubbia, talijanski generalni direktor CERN-a, koristio se brojačem za otkiće posrednih bozona u CERN-u godine 1983. On je podijelio Nobelovu naradu za fiziku godine 1984. s Nizozemcem Simonom Van der Meerom. Charpak, koji je i profesor na Ecole Superieure de Physique et Chimie u Parizu, također je počasni doktor Sveučilišta u Ženevi. "Živim između ta dva grada", rekao je. Godine 1989. nagrađen je nagradom High Energy and Particle Physics Prize (nagrada za fiziku visokih energija i elementarnih čestica) koju mu je dodijelilo European Physical Society (Europsko društvo za fiziku). (Hina) rb 151431 MET oct 92