"EUROPSKE FILMSKE VEČERI" U ZAGREBU OD 16. LISTOPADA DO 26. PROSINCA

ZAGREB, 13. listopada (Hina) - "Europske filmske večeri", naziv je manifestacije koja će se, u organizaciji Hrvatskog vijeća europskog pokreta (HVEP), održati u Zagrebu od 16. listopada do 26. prosinca ove godine. Manifestacija obuhvaća 21 film iz 11 europskih zemalja, kazao je, uz ostalo na današnjoj konferenciji za tisak predsjednik HVEP-a Ljubomir Čučić, naglasivši da je cilj ove nevladine institucije približiti vrhunsku europsku filmsku produkciju hrvatskoj publici, jer je to jedan od načina da naša filmska publika stekne uvid u najbolju europsku kinematografiju u uvjetima kada je Hrvatska u teškim gospodarskim prilikama. Projekcije ovog filmaskog ciklusa, kojeg je sastavio filmski kritičar Dario Marković, predviđene su petkom i subotom u prostorijama HVEP-a od 21 sat. Od predviđenih filmova u ovom ciklusu hrvatska filmska publika vidjet će filmove iz razdoblja njemačkog ekspresionizma, zlatnog doba skandinavskog filma, sovjetskog revolucionarnog filma, recentne produkcije brightonske škole, francuskog i poljskog realizma, talijanskog neorealizma i produkciju francuskog novog vala. To su filmovi istaknutih europskih redatelja Jirija Menzela, Luisa Bunuela, Wima Wendersa, Ingmara Bergmana, Alainea Resnaisa, Romana Polanskog, Zoltana Fabrija, Coste Gavrasa, Frederica Fellinija, Miloša Formana i drugih autora zapadnog i srednjoeuropskog svijeta kinematografije i filma. Direktor "Filmoteke 16" Dragan Švaco je ovom prigodom kazao kako je Hrvatska kada je postala država ostala bez dijela fundusa, naročito klasičnog europskog filma, te će, kazao je on, "trebati još dosta vremena da se putem recesije dođe do neprocjenjivih vrijednosti, kako hrvatske produkcije tako europske i svjetske koja je pripadala Hrvatskoj, a sada je u Beogradu". Putem HVEP-a i sličnih nevladinih organizacija i udruga u svijetu, istaknuo je Švaco, Hrvatska bi trebala bar na ovakav način pribaviti recentnu filmsku produkciju te se i na taj način uključiti u suvremene europske tokove na području filma i filmskog stvaralaštva i obogatiti svoj filmski fundus. Voditelj filmskog odjela pri Arhivu Hrvatske Mato Kukuljica kazao je da je "Hrvatska ostala bez 800 tisuća metara filmske produkcije snimljene od 1903. do 1945. godine, pod izlikom da je to sve produkcija iz vremena NDH", no po Kukuljičinim riječima od prisvojenog fonda samo se 20 posto produkcije odnosi na vrijeme od 1941-1945. godine, a osim nacionalne filmske baštine u ovom otuđenom fondu su i strani filmovi što su se u navedenom vremenu gotovo pola stoljeća prikazivali u Hrvatskoj. (Hina) do 131547 MET oct 92