IZJAVA HRVATSKIH BISKUPA O STANJU U BOSNI I HERCEGOVINI

ZAGREB, 9. listopada (Hina) - Hrvatski biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine sa sabora HBK 7. listopada poslali su danas Hini izjavu o stanju u Bosni i Hercegovini, koju prenosimo u cijelosti. "Nakon što su se građani Bosne i Hercegovine početkom ove godine referendumom opredijelili za samostalnu i suverenu državu, uslijedila su svjetska priznanja te nezavisnosti, što potvrđuje i njezino primanje u članstvo Ujedinjenih naroda. Među prvima Republiku Bosnu i Hercegovinu priznala je Republika Hrvatska, a 20. kolovoza 1992. Sveta je Stolica ne samo priznala nego i uspostavila diplomatske odnose s novonastalom bosanskohercegovačkom državom. Katolički biskupi iz Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine pratili su te značajne političke i diplomatske događaje s velikom nadom u obustavu agresije na nezavisnost i suverenost mlade države. Nažalost, ratni napadi, koji su otpočeli još u listopadu 1991. na neka mjesta istočne Hercegovine, a pojačali se i proširili početkom travnja ove godine, proizveli su strahovite posljedice. One su se osobito očitovale u genocidnu ubijanju nedužnog pučanstva, u bježanju stotina tisuća ljudi s vjekovnih ognjišta, u uspostavljanju koncentracijskih logora s fizičkim mučenjima i moralnim ponižavanjima nevinih žitelja, u pljačkanju imovine i razaranju gradova i sela. Posljedica je svega nestašica najosnovnijih životnih namirnica, tako da je pučanstvo izloženo gladi. Ovaj bezumni rat nanosi patnje svim građanima Republike Bosne i Hercegovine - Muslimanima, Srbima, Hrvatima i drugim pripadnicima bilo koje nacije i vjere. Katolička pak Crkva u Bosni i Hercegovini u ovom nametnutom ratu prolazi kroz tešku kušnju i svojevrsno mučeništvo. Neki su biskupi mjesecima u okruženju, ne mogu se slobodno kretati i susretati sa svojim svećenicima i vjernicima. Katedrale u Banjoj Luci i Sarajevu znatno su oštećene, biskupska rezidencija u Mostaru spaljena, katedrala neupotrebljiva, a u katedralu u Trebinju biskupi nemaju pristupa. U vrhbosanskoj nadbiskupiji do sada polovica je vjernika prognana, oko 60 župa uništeno i preko 100 crkvenih objekata stradalo. U banjolučkoj je biskupiji na tisuće vjernika prognano, 30 posto crkvenih objekata srušeno, a 40 posto daljnjih teže ili lakše oštećeno. U hercegovačkim biskupijama više je desetaka tisuća vjernika protjerano, desetak župa uništeno i oko 40 crkava a i crkvenih objekata srušeno ili oštećeno. Duboko suosjećajući sa svim ispaćenima, prognanima, izbjeglicama, s poniženim pučanstvom, odlučno dižemo glas prosvjeda zbog gaženja temeljnih ljudskih prava, zbog vrijeđanja osobnog, nacionalnog i vjerskog dostojanstva ljudi (opće životne nesigurnosti, otpuštanja s posla, silovanja i dr.), zbog 'etničkog čišćenja' koje se provodi na nekim područjima Bosne i Hercegovine. Svom dušom pridružujemo se brojnim apelima Pape Ivana Pavla II. i Svete Stolice da se zaustavi ovo ratno bezumlje i da svjetska zajednica pronađe uspješan način da se razoruža agresor. Pozivamo dobrotvorne organizacije da nastave pružati svestranu humanitarnu pomoć svim potrebnicima. Apeliramo da se prognani i izbjegli što prije vrate u svoje domove. Zahvaljujemo svima koji su dosad iskazali solidarnost. Napose molimo svoje sunarodnjake u inozemstvu, kojima izražavamo zahvalnost na izobilnoj pomoći pogođenu pučanstvu Hrvatske, da i dalje očituju svoju konkretnu kršćansku dobrotu i plemenitost prema stanovnicima zauzetih i porušenih sela i gradova u Bosni i Hercegovini. Molimo svemogućeg Boga da skrati dane ove kušnje i nevolje. Neka blagoslovi patnje onih kojih ih strpljivo i hrabro podnose kako bi za sve bile zalogom pravedna mira", kažu hrvatski biskupi na kraju izjave o stanju u BiH. (Hina) mc 091207 MET oct 92