Nadnaslov: Jačanje rasizma u Njemačkoj
Naslov: Zašto su Nijemci ravnodušni?
Podnaslov: "Ova republika, najslobodnija i najuspješnija republika što je
ikada postojala na njemačkom tlu, ne smije krenuti putem Weimara!"
Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP
BERLIN - Ravnodušnost Nijemaca prema rastućoj ksenofobiji i jačanju krajnje
desnice na zabrinjavajući je način iskazana tijekom proteklog vikenda
slabim odazivom pučanstva na demonstracije protiv rasizma.
To odsustvo reakcije, u izrazitoj opreci s prosvjedom desetaka tisuća
osoba koje su nekoliko tjedana 1991. godine dizale svoj glas protiv rata u
Zaljevu, zbiva se u vrijeme kad nasilje prema strancima predstavlja
najveću kušnju za njemačku demokraciju od njezina nastanka 1949. godine.
Predsjednica Bundestaga, Rita Suessmuth pozvala je svoje sugrađane da se
probude i masovno pojave na ulicama povodom druge obljetnice njemačkog
ujedinjenja, kako bi pokazali inozemstvu da Nijemci odbacuju rasizam i
antisemitizam.
U nedjelju je organizirana manifestacija pred bivšim koncentracionim
logorom u Sachsenhausenu (bivša DR Njemačka), gdje je jedna od baraka
zapaljena prije tjedan dana, privukla samo 3.000 sudionika.
U subotu je u Frankfurtu, gdje je trebao biti središnji skup ovoga
vikenda, samo 10.000 ljudi defiliralo protiv ksenofobije. Osam tisuća ih
je manifestiralo u Nuernbergu, 5.000 u Berlinu, 3.000 u Duesseldorfu, 1.000
u Koelnu i stotinjak u Erfurtu u bivšoj DR Njemačkoj.
Međunaslov: Građani, zaštitite ovu zemlju!
Ovaj je vikend okaljan nizom ksenofobnih napada na istoku, dok su
nostalgičari Trećeg Reicha paradirali potpuno neometani. U Arnstadtu je
defiliralo 1.500 neonacista, a u Dresdenu, jednom od "njihovih teritorija",
bilo ih je 600. Pozdravljali su Hitlerovim pozdravom, koji je zakonom
zabranjen.
"Ova republika, najslobodnija i najuspješnija koja je ikada postojala na
njemačkom tlu, ne smije krenuti putem Weimara", uznemiren je u nedjelju
konzervativni tjednik Welt am Sonntag, podsjećajući na porast nacizma
tijekom tridesetih godina.
U ozbiljnom govoru, predsjednik Richard von Weizsaecker podsjetio je u
subotu na mračne stranice njemačke povijesti: "Zar ćemo još jednom
odvraćati pogled, ili još gore, skrštenih ruku promatrati napade na ljudska
bića", rekao je on.
Izraelski pisac Amos Moz je primajući u nedjelju nagradu na Sajmu knjige u
Frankfurtu, ocijenio da su Nijemci "izloženi izazovu samozaštite protiv
ravnodušnosti". "Zašto ljudi masovno ne dođu na ulice zaštititi ovu
zemlju", uzviknuo je.
Međunaslov: Što čekaju članovi Savezne vlade?
Niti jedan istaknuti član savezne vlade nije ovoga vikenda sudjelovao na
manifestacijama protiv ksenofobije i kancelara Helmuta Kohla kritiziralo je
nekoliko intelektualaca zbog toga što se nije odazvao pozivu da posjeti na
primjer Sachsenhausen ili pak neki dom gdje su smješteni ljudi koji traže
azil u Njemačkoj. Na svaki novi val rasističkih nasilja, vlada i glavne
političke stranke odgovaraju traženjem zaustavljanjem priliva potražitelja
azila u zemlji u kojoj ih ove rekordne godine ima 400.000.
Liberalna stranka FDP, ključna saveznica koalicije na vlasti, modificirala
je proteklog vikenda svoje službeno stajalište, izjašnjavajući se za
reformu, inače u Njemačkoj vrlo velikodušnog prava na azil.
Međutim, pojedini analitičari drže da je rasprava političkih stranaka
glede promjena prava na azil koja se vukla nekoliko mjeseci uvjerila velik
dio stanovnika da sve nedaće od kojih Njemačka trenutno boluje proizlaze iz
pristizanja stranaca. To je ohrabrilo rasističke struje.
(Hina)vm
092306 MET oct 92
Nakon šoka u Kupu Lyon osramotili i njegovi navijači
Coulibaly prešao u Leicester
OI 2028: Požari zakomplicirali situaciju, ali preseljenje Igara malo vjerojatno
Šimrak kritizirao govor mržnje prema Mladeži HDZ-a
Čazmanski osnovnoškolci od iduće godine u jednoj smjeni
Erumpirao vulkan u Indoneziji
U zagrebačkom naselju Borovje počinje gradnja vrtića vrijednog 9,3 milijuna eura
Australian Open: Marozsan iznenadio Tiafoea
Korlaet: Za djetetom se traga duž cijelog sliva Save u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
Hrvatske premijere filmova na njemačkom u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Osijeku