PISMO KRIZNOG ŠTABA ZDRAVSTVA BIH SVJETSKIM UGLEDNICIMA

SARAJEVO, 8. listopada (Hina) - "Zdravstvene službe i narod Bosne i Hercegovine očekuju od svijeta pomoć dok još nije kasno. Molimo vas da nam brže i djelotvornije pomognete", stoji u pismu Kriznog štaba zdravstva BiH, koje je danas upućeno Boutrosu Ghaliju, Cyrusu Vanceu, lordu Davidu Owenu, Georgu Bushu, Saddako Ogati, te mnogim drugim uglednicima svjetskih vlada i humanitarnih organizacija. Unatoč svim rezolucijama UN-a, u BiH se sve događa, kako se navodi u pismu, "prema scenariju agresora, a gotovo ništa po spomenutim rezolucijama, londonskim i ženevskim dogovorima ili, pak, američkim obećanjima". "U ovoj opustošenoj zemlji još uvijek nije službeno otvoren ni jedan objekt svjetskih humanitarnih organizacija", ističe se u pismu Republičkog štaba zdravstava, uz napomenu da je pet mjeseci rata u BiH, "najokrutnijeg na tlu Europe, odnijelo mnogo ljudskih žrtava i nanijelo nesagledive materijalne štete". "U ovih minulih 185 dana rata pred očima cijelog svijeta naši liječnici i ostalo medicinsko osoblje zbrinuli su i evidentirali 15.285 poginulih i 120 tisuća ranjenih, od kojih 47 tisuća teško ranjenih, a među njima je 80 posto civila, te 25 posto djece", izvješćuje u svom pismu bosanskohercegovački Krizni štab zdravstva. Kako je dodano, "zbog isključenja vode i struje te neodgovarajuće prehrane, do sada je u BiH zabilježeno 10 tisuća oboljelih od zaraznih bolesti, uz pretpostavku da je taj broj četverostruko veći". Nadalje se podsjeća da je "do danas, pred agresorskim srpskim postrojbama i ratnim razaranjem, unutar BiH prebjeglo oko milijun građana, kao i da je srušeno 400.000 stanova, 350 zdravstvenih objekata, 100 mostova, a onesposobljeno je i iz upotrebe isključeno pedeset vodoopskrbnih objekata. Uz to, agresor je, kako se navodi, na 80 posto teritorija BiH uskratio vodu, električnu energiju i telefonske komunikacije. U pismu, upućenom svjetskim uglednicima i humanitarnim organizacijama, također je istaknuto da su "ovi kritični dani rata i zime koja dolazi krajnji rok za ovdašnje općinske i republičke vlasti da se prihvate posla i da se spasi što se spasiti može". "Prioriteti su", kako se nabraja u pismu, "sačuvati od daljeg propadanja oštećene zdravstvene objekte i njihovu skupocjenu opremu, zaštititi bolesničke sobe i liječničke ordinacije, te vodovodne i druge instalacije od niskih temperatura i drugih vanjskih atmosferskih utjecaja". Krizni štab zdravstva BiH nadalje navodi da je "nužno potaknuti osiguranje i proširenje vlastite proizvodnje lijekova, sanitetskog materijala i nadomjestaka krvi". Dodano je da je "dnevno svakom stanovniku BiH potrebno osigurati pola kilograma kruha i druge osnovne namirnice te primjereno smjestiti i zaštititi izbjeglice, otpuštene bolesnike iz bolnica i strane državljane". Na kraju obraćanja bosanskohercegovačkoga Kriznog štaba zdravstva svjetskim uglednicima i organizacijama napominje se da je "dosada pristiglih 9.381 tona humanitarna pomoć u hrani zadovoljilo samo 2,3 posto potreba pučanstva BiH, odnosno 10,3 posto potreba grada Sarajeva. Isto tako 240 tona pristiglih lijekova zadovoljava tek 2,1 posto potreba BiH za lijekovima, te osam posto potreba Sarajeva". (Hina)sp 080952 MET oct 92